Zbog honorara od 104 eura, 5000 građana bez prava na liječenje
Više od 10.500 građana Federacije Bosne i Hercegovine skinuto je s evidencije nezaposlenih u prvih šest mjeseci ove godine. Polovina zato što je pronašla posao, a među preostalih 5000 su oni koji su na nekom honorarnom poslu zaradili više od 104 eura.
Skidanjem s evidencije nezaposlenih, automatski svi oni su ostali bez prava na besplatno liječenje, odnosno zdravstveno osiguranje, objavio je portal Večernjeg lista BiH Vecernji.ba.
Zakon o posredovanju pri zapošljavanju je na snazi još od 2005. godine, međutim on tek nedavno počeo primjenjivati, i to ne u svim županijama, reklo je Udruženje nezaposlenih koje na ovaj problem upozorava od početka godine kada je zatražilo izmjene spornog Zakona. Ni poslije deset mjeseci odgovora nema.
"Brisanjem s evidencije krše se i ostala ljudska prava. Na primjer,imate majku koja je na evidenciji i djeca su osigurana preko nje. Međutim, kada je ona izbrisana, i djeca su obrisana i oni su ostali bez zdravstvenog osiguranja", kaže Indira Smajlović iz Udruženja nezaposlenih Otium. Tako je, primjerice, u Sarajevskoj županiji po toj osnovi, u prvih šest mjeseci ove godine s liste nezaposlenih skinuto 862 ljudi.
''Nisu svi među njima u teškoj materijalnoj situaciji'', kaže suradnik Zavoda za zapošljavanje i dodaje kako tek trećina ima primanja manja od 250 eura.
Kako oni ne bi ispaštali, i Zavod za zapošljavanje je tražio da se ovaj zakon izmijeni.
Zakonsko rješenje
''Jedini put da se riješi ovaj problem je da se promijeni zakonsko rješenje. Zna se tko mijenja zakonsko rješenje na prijedlog Vlade, Skupština Federacije, odnosno Parlament Federacije'', ističe Ranko Markuš, suradnik Zavoda za zapošljavanje Sarajevske županije. Među političarima za sada dogovora nema, javlja Vecernji.ba.
U srpnju je bez objašnjenja odbačen prijedlog jednog od zastupnika, a u ladici Ministarstva rada više od godinu dana stoje pripremljene izmjene zakona koje Vlada nije razmatrala.
''Ima nekih stvari koje prethodno treba dogovoriti i utvrditi. Što se želi i što se hoće s tim zakonom. Ići u neke veće promjene, reformske ili ne'', kaže Đana Kadribegović, pomoćnica federalnog ministra rada.
