Zastupnički dom Parlamenta FBiH odobrio prijedlog zakona o unutarnjem platnom prometu

Zastupnički dom Federalnog parlamenta danas je na sjednici odobrio Prijedlog zakona o unutarnjem platnom prometu, čiji je osnovni cilj stvaranje pravnog temelja za unapređenje postojećeg sustava platnog prometa u skladu s međunarodnim standardima.

Razlog za donošenje ovog zakona jest što zakonski okvir koji uređuje platni promet u Federaciji BiH nije unapređivan od 2001. godine, to jest od prijenosa poslova platnog prometa sa Zavoda za platni promet na komercijalne banke i Centralnu banku BiH (početkom 2001.) i pored prisutnih problema i nedostataka u njegovom funkcioniranju u praksi.

Zato je Vlada FBiH utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila Prijedlog zakona o unutarnjem platnom prometu.

Ovlaštene organizacije za obavljanje platnog prometa su, prema Prijedlogu zakona, banke sa sjedištem u Federaciji BiH, podružnice banaka iz Republike Srpske i Brčko distrikta BiH koje imaju dozvolu Agencije za bankarstvo FBiH i drugi subjekti koji obavljaju poslove unutarnjeg platnog prometa za ovlaštene organizacije sukladno ovom zakonu.

Osim njih, Centralna banka BiH obavlja poslove unutarnjeg platnog prometa, dok JP BH Pošta d.o.o Sarajevo i Hrvatska pošta d.o.o Mostar, putem svojih organizacijskih dijelova, mogu u okviru poslova platnog prometa, primati naloge za plaćanja od fizičkih osoba, obavljati isplate fizičkim osobama za račun poslovnih subjekata i fizičkih osoba koje imaju račun kod ovlaštenih organizacija, primati uplate gotovog novca od fizičkih osoba u korist računa poslovnih subjekata i fizičkih osoba koje vrše plaćanja putem računa, primati uplate gotovog novca od pravnih osoba (uplate pazara) u korist računa tih pravnih osoba otvorenih kod ovlaštenih organizacija, te preuzimati i otpremati gotov novac ovlaštenim organizacijama.

Ovo je usuglašeno na dva sastanka predstavnika Vlade FBiH, Centralne banke BiH, BH Pošte i Hrvatskih pošta, a nakon što je raniji Prijedlog zakona o unutarnjem platnom prometu povučen iz parlamentarne procedure.

Najznačajnije manjkavosti u postojećem platnom prometu odnose se na neuspostavljen sustav za učinkovitu prisilnu naplatu s računa dužnika, odnosno naplatu na temelju sudskih rješenja i drugih ovršnih isprava, naloga za plaćanje zakonskih obveza i javnih prihoda, naloga povjeritelja sukladno instrumentima osiguranja, dospjelih vrijednosnih papira, mjenica i ostalih osnova za naplatu. To otežava naplatu potraživanja, a time se doprinosi financijskoj nedisciplini. Na ovaj način se ne osigurava zaštita povjeritelja, već dužnika.

Stoga je novim zakonom nužno bilo regulirati i unaprijediti postupak prinudne naplate.

- Potrebno je unaprijediti postupak prisilne naplate te uspostaviti mehanizam koji će u situaciji neplaćanja obaveza od dužnika osigurati blokadu svih sredstava na računima dužnika kod ovlaštenih organizacija do konačnog izmirenja duga - kazao je federalni ministar financija Ante Krajina.

Ovim zakonom je, kako kaže, predviđeno da svi nalozi za prinudnu naplatu glase na glavni račun poslovnog subjekta i dostavljaju se na izvršenje banci koja ga vodi.

- U nedostatku sredstava na glavnom računu, ta banka upućuje zahtjev drugim bankama za blokadu svih računa dužnika u konvertibilnim markama i devizama do izmirenja duga i deblokade računa - istakao je Krajina.

Rješenje za prisilnu naplatu smješteno je u okviru postojećeg sustava platnog prometa u poslovnim bankama te ne zahtijeva formiranje nove institucije koja bi za to bila zadužena.

Prilikom formuliranja odredaba Prijedloga zakona o unutarnjem platnom prometu, sagledani su regulativa i dobra praksa zemalja u okruženju i ugrađena su načela izvršenja prisilne naplate, koja su prilagođena uvjetima domaćeg tržišta.

Također, ugrađena su rješenja iz legislative Europske unije u području platnog prometa zaštite korisnika svih usluga.

Ovaj prijedlog zakona o unutarnjem platnom prometu treba još da podrži i Dom naroda Federalnog parlamenta.