Zašto biti bauštelac pored smilja

''Što da idem iz ove ljepote, da budem bauštelac ili da radim po 12 sati, kada ovdje mogu solidno živjeti od uzgoja smilja'', kaže Martin Soldo, mladić iz okolice Posušja, koji je s još 11 uzgajivača smilja prošlog tjedna dobio poticaj u okviru projekta FARMA II koji realiziraju USAID i Veleposlanstvo Švedske u BiH.

Dnevni avaz piše kako je Martinova priča posebna. On je sa svojih 26 godina odlučio ostati u svojoj zemlji, iako je mogao birati gdje da ide - od Australije do Njemačke. Tri njegova brata otišla su u Njemačku, tri strica su u dalekoj Australiji. A Martin je ostao. Neće on nigdje. Prije dva tjedna se i oženio.

''Od proizvodnje smilja ne možete se obogatiti, ali možete pristojno živjeti. Da nije bilo ovoga, ja bih vjerojatno sada bio u Njemačkoj. Na smilju morate raditi mukotrpno i zasaditi dovoljne količine da biste od toga mogli živjeli'', govori Soldo.

Njegova farma ''Soldo Mont'' jedna je od 12 koje su dobile poticaj. Ugovori su potpisani u Mostaru, a onda se izaslanstvo USAID-a i Veleposlanstva Švedske s novinarima zaputila prema Soldinoj plantaži.

''Ovo je samo dio plantaže'', objašnjava Soldo pokazujući manju plantažu i dodajući da iza brda ima pet hektara.

Kamenjarom i kršem sela Broćanac nadomak Posušja, gdje je novinare ugostio Martin sa svojom obitelji i gdje se okupilo pola sela da proslave potpisivanje ugovora u okviru projekta FARMA II, godinama su tekle rijeke novca.

''Ima jedna priča o tome kako su ovdje dolazili ljudi iz Imotskog i brali smilje. Mi tada nismo ni znali šta je to. Kada smo ih pitali šta beru, odgovarali bi: ''Ma ništa, onako nešto za čaja'''', prepričava Martinov susjed.

Da se uzgoj smilja itekako isplati, govori i sljedeći podatak: za litar destiliranog eteričnog ulja proizvedenog od tog ljekovitog bilja moguće je dobiti čak 1.500 eura. Sve to je bio dobar poticaj za smiljomaniju u Hercegovini, piše Avaz.

''Nakon inicijative kultiviranja koja je potpomognuta prvim našim projektom FARMA, situacija se dramatično promijenila. Danas površina na kojoj se uzgaja smilje premašuje 1.000 hektara, s tendencijom da se još više proširi, a proizvođači se suočavaju s problemom limitiranih kapaciteta za preradu. Zbog toga smo kroz projekt USAID/Švedska FARMA II odlučili podržati razvoj ovog sektora. Osigurali smo 700.000 KM iz grant fondova za 12 proizvođača'', rekao je Avazu Peter Duffy, direktor USAID-a u BiH.