Zadužujemo se da bi vraćali zaduženja

Obveze BiH prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) u sljedeće četiri godine, uključujući i tekuću, iznose 1,056 milijardi KM (oko 1,067 milijardi s kamatama), koliko otprilike iznosi i visina novog kredita koji sa MMF-om tek treba da bude sklopljen!

Naime, kako je Nezavisnim novinama potvrđeno iz Centralne banke BiH, naša država u sljedeće četiri godine, uključujući 2019, MMF-u mora vratiti 422,75 milijuna SDR-a (specijalnih prava vučenja), koji u odnosu na KM ima orijentacijski tečaj1:2,5.

Prema jednostavnoj računici, BiH tako u istom razdoblju ovoj međunarodnoj financijskoj instituciji mora vratiti točno 1,056 milijardi KM (s kamatama oko 11 milijuna više), upravo onoliko koliko iznosi zahtjev za novi kreditni aranžman.

Slučajnost ili ne, pišu banjalučke novine, ali ovi podaci mogu izazvati sumnju u namjeru da se novim kreditom, praktično, samo reprogramira postojeći dug (kredit), iako je poznata složenost problema s kojima kubure entitetski proračuni, na što se osvrće i Predrag Duduković iz Udruženja ekonomista RS (SWOT).

"Vjerujem da su ove cifre ipak slučajnost. Svakako mislim da će se novim kreditom dio duga reprogramirati, ali je problem velike javne potrošnje u BiH. Problem je tekuće likvidnosti budžeta", ističe Duduković.

Kaže kako bi bilo velikih problema u isplatama za javnu potrošnju da novi kredit nije osiguran.

"Krediti bi se svakako vraćali iz tekućih priliva, ali nekim kategorijama bi morale da kasne isplate. Zbog toga mislim da je ovo definitivno neophodan kredit, čija prva tranša vjerojatno neće biti prije srpnja i bojim se da ćemo već do tada imati problema u proračunima", zaključuje Duduković.

Član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, inače doktor ekonomije, jedan je od najpozvanijih za iznošenje stava o novom kreditu. Tako, prema Ivaniću, ove cifre samo znače "da se zadužujemo da bi se vraćali dugovi".

"Mi novim dugovima vraćamo stare; struktura našeg duga je veoma loša", ističe on.

Na pitanje kako bi uopće proračuni i institucije preživjeli u sadašnjim okolnostima, a bez novog kredita, odgovara da će ova sredstva samo malo ublažiti postojeće stanje.
"Da nije ovog kredita, oni bi sredstva morali naći iz tekućih prihoda. Ali postoje i drugi dugovi koji se moraju vratiti, na primjer obveznice, trezorski zapisi. Ovo jeste mala pomoć, ali nije dugoročno rješenje", zaključuje Ivanić.

Vjekoslav Domljan, profesor i ekonomski stručnjak iz Mostara, upozorava da je BiH "u zamci srednjeg dohotka" jer ne ulaže u istraživanja i razvoj, nema politiku inovacija i produktivnosti, ni strategiju i politiku zaposlenosti.

"BiH stoga ostaje da tavori i klizi k zemljama niskog dohotka. Krediti MMF-a to klizanje, površno promatrano, odgađaju, a suštinski vuku dublje u krizu. Odgađanje strukturnih reformi ima cijenu, koja se kreditima MMF-a samo povećava", zaključuje Domljan.

Pojašnjava kako ćemo znati da su strukturne reforme otpočele onda kad se efikasnost javnog sektora bude povećavala i kad prestane vrijediti "meko proračunsko ograničenje".

"A ono znači da institucije javnog sektora ne plaćaju svoje račune, što je deja vu politika iz doba socijalizma od kojeg se javni sektor BiH znatnije udaljio. Krediti MMF-a bi mogli značiti predah kad bi vlasti imale jasan plan reformi u oblasti javnog i fiskalnog sektora i sektora poduzeća", zaključuje Domljan.
Tempo otplate postojećeg duga Prema podacima CB BiH (a nakon što smo SDR preračunali u KM), BiH treba da vrati oko 1,067 milijardi KM do 2019. godine: u ovoj godini 180 milijuna KM, u 2017. 350 milijuna KM, u 2018. 364 milijuna KM, a u 2019. godini 173 milijuna KM. Iz ovog je, dakle, vidljivo da će u 2018. godini općih izbora u BiH država MMF-u morati da vrati gotovo 400 milijuna KM.