Zadužiti državne firme za spas mirovina
''Trenutni deficit Zavoda MIO je nekih 200 milijuna KM. U svojoj misiji isplate mirovina Zavod, naravno, nije sam niti je može ostvarivati sam. Naime, u osiguranju prihoda za tu misiju gotovo u cjelini je ključna uloga institucija države, u ovom slučaju Vlade FBiH, resornih ministarstva, Porezne uprave i drugih. Krah mirovinskog sustava je dosta česta formulacija u medijima, koja je vjerojatno inicirana teškoćama u likvidnosti pri isplati mirovina. Ponavljam, naš mirovinski sustav nije uopće u sustavnoj krizi. Poznato je da su naša nominalna potraživanja gotovo milijardu maraka, pa nije teško izračunati da bi naplata 20 posto tih potraživanja sanirala deficit, a naplata u znatno većem postotku će se morati desiti kad-tad!'', izjavio je u intervjuu za Dnevni avaz Zijad Krnjić direktor Federalnog zavoda za mirosvinsko i invalidsko osiguranje, navodeći da su brojne aktivnosti posljednjih nekoliko mjeseci poduzete na stabilnosti Fonda, čime se stječu uvjeti i za isplatu mirovina bez kašnjenja.
Krnjić kaže kako mirovinski sustav uopće nije u sustavnoj krizi, već da ima teškoće u likvidnosti, koje su 99 posto uzrokovane nepoštivanjem zakona, tj. nezakonitim isplatama neto iznosa plaće kod dijela.
''Na zahtjev Vlade FBiH, Zavod MIO dostavio je prijedlog programa aktivnosti s ciljem financijske stabilizacije Zavoda, a time i normalizacije isplate mirovina. Na osnovu toga, Vlada FBiH je na sjednici 13. prosinca prošle godine donijela zaključke kojima je definirano tko bi što trebao uraditi. Time je Zavod obvezan da racionalizira sve svoje rashode te ukine donacije udruženjima i sl. Mi smo to, naravno, i učinili, ali financijski domet tih mjera je gotovo zanemariv, jer su ukupni rashodi koje pravi Federalni zavod u obavljanju posla koji mu je zakon povjerio 1,65 posto od ukupnog proračuna Zavoda'', kaže Krnjić i dodaje kako je ključna točka zaključaka koja treba rezultirati značajnijim povećanjem prihoda ''zaduženje poreznih obveznika u većinskom državnom vlasništvu, javnih poduzeća i ustanova da u roku od 15 dana izrade program plaćanja zaostalih neplaćenih doprinosa za MIO, na način da se u naredne tri godine naplati po jedna trećina neplaćenih obveza''.
''Međutim, financijska nedisciplina dijela obveznika je pustila korijene kao korov, tako da je aktivnost Porezne uprave na naplati doprinosa, ustvari, na zaustavljanju prakse nezakonite isplate plaća u neto iznosu naišla na izuzetan otpor, što je rezultiralo odlaganjem blokade dužnika'', rekao je.
Dodao je kako je kao posljedica prestanka prava na prijevremeno umirovljenje s 31. prosincem prošle godine, što je odredba još važećeg Zakona o MIO, u posljednja dva mjeseca 2015. godine pristiglo je 8.400 zahtjeva za umirovljenje, što je za oko 4.500 više nego uobičajeno svake godine.
Kaže kako je Zavod to rješavanje rasporedio u prvih šest mjeseci, te da su udar po tom osnovu ''solidno amortizirali'', ali i da je svaka dodatna marka na već postojeći dugogodišnji trend kumuliranja deficita dodatni teret.
''Po postojećem zakonu nema umirovljenja prije navršenih 40 godina mirovinskog staža ili 65 godina života i 20 godina mirovinskog staža. Nacrt novog zakona predviđa novu šemu prijevremenog umirovljenja, ali uz znatno veće penale za svaku godinu manje staža. Kako će biti na kraju procesa, tj. kada zakon prođe Parlament, teško je predviđati, ali vjerojatno će prijevremeno umirovljenje biti strožije nego do sada'', rekao je, između ostalog, Krnjić za Oslobođenje.
