Vode nema, neslaganja ima: Ribari različito o katastrofi u Jablaničkom jezeru

Elektroprivreda BiH, ''kao jedini odgovorni krivac za katastrofu'', mora izgraditi program revitalizacije životnih zajednica u Jablaničkom jezeru, rekli su za sarajevsko Oslobođenje iz Udruženja sportskih ribolovaca Konjic.

Program, prema riječima predsjednika udruženja Hrabrena Kapića, treba sadržati niz mjera koje će se kroz sljedeće godine poduzeti kako bi se životne zajednice u jezeru dovele u odgovarajuće stanje.

Pasivna zajednica

''Nezadovoljni smo i razočarani i pasivnošću lokalne zajednice, koja već 40 dana, otkad traje katastrofa, ne čini ništa kako bi se stvari ispravile. Ovo što je urađeno je ispod biološkog minimuma. Vidite da nema ni centimetra jezera'', rekao je Kapić. Kaže da posljednjih dana najveću glavobolju zadaju kiše koje sapiru veliku količinu mulja koji zagađuje rijeku.

''Neretva dolje kod Ostrošca izgleda kao blatnjava rijeka u kojoj nema oksigena potrebnog za opstanak flore i faune'', upozorava Kapić.

Razdoblje od rujna prošle do veljače ove godine u JP Elektroprivreda BiH okarakterizirali su kao hidrološki izuzetno sušno, a to je, tvrde, imalo direktnog odraza na stanje prirodnih dotoka vode na slivu rijeke Neretve, kao i na stanje zaliha vode u akumulaciji HE Jablanica. Ističu i da je povoljan hidrološki razvoj u posljednjih nekoliko dana rezultirao povećanjem kote akumulacije HE Jablanica za pet metara i da se dalje povećanje kote očekuje.

''Slične hidrološke prilike bile su karakteristične i za 2012. Ni u tom periodu aktivnostima Elektroprivrede nisu bile ugrožene flora i fauna Jablaničkog jezera, odnosno riblji fond je u potpunosti sačuvan'', poručeno je iz EPBiH.

Svjedočenja starih

Jedan od najstarijih mještana konjičkog naselja Lisičići smještenog uz jezero Mustafa Lepara priča kako se voda povlači periodično, u prosjeku otprilike svakih pet godina. No, nikada se od rata nije povukla kao tijekom posljednjih 40 dana. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća situacija je, kaže, bila teža nego danas.

''Jezero se u to vrijeme povuklo sve do Ostrošca. Pamtim te dane. Išao sam dolje automobilom i vidio nasip u ostroškoj čaršiji dugačak desetak metara. Pored je prirodnim koritom protjecala rijeka'', prisjeća se Mustafa.

Kaže kako da se stanje vrati u normalu zavisi od količine padavina i sunca koje otapa snijeg na okolnim planinama.

''Prava kiša sve na svoje mjesto vrati za nekoliko dana. Ukoliko nastavi padati kao danas, onda sam Bog zna kada će se jezero vratiti'', rekao je Lepara za Oslobođenje.

Agencija Anadolija navodi kako Hikmet Mehić, stariji ribar iz ovog mjesta na sjevernoj obali Jablaničkog jezera, ne pamti da je kota jezera ikada bila niža. Tvrdi da povlačenje vode nije neobična pojava za jezero, da svake godine od jeseni ostane trećina vode, ali da se riblji fond uglavnom uspio sačuvati što, kako je kazao, ove godine nije slučaj.

"Ove godine je opalo skroz, sav riblji fond se povukao do ispod Ostrožca i dabogda da je išta ostalo. Mislim da je 99 posto ribljeg fonda uništeno. Ranijih godina je manje voda opadala, ribe su imale više prostora za migraciju. Sad je sva koncentracija dole u jednom malom prostoru, odakle se nema gdje pobjeći", kazao je Mehić.

Njegova obitelj je nekada živjela na prostoru potopljenom nastankom jezera koje se, smatra Mehić, nikada nije ni trebalo praviti.

Jezero je greška

"Greška je bila što su uopće jezero napravili. S ovog polja se mogla cijela Federacija hraniti, s obzirom na to koliko je plodno zemljište bilo. Vagonima se voće izvozilo sa željezničke stanice ovdje iz Lisišića za Dubrovnik, Beč i svugdje u Europu", rekao je Mehić.

Kapić je Anadoliji rekao kako je da je prije pet godina urađena ribolovna osnova Jablaničkog jezera, odnosno znanstveno-stručna studija Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta i Prirodno-matematičkog fakulteta iz Sarajeva, koja pokazuje da je u tom vremenu u jezeru bilo dva milijuna ribljih jedinki.

Zbog potpunog povlačenja Jablaničkog jezera, Kapić navodi da je OSR Konjic ostala bez kompletnog tog ribljeg fonda koji se, kako je kazao, možda i jeste povukao u Ostrožac, ali je izuzetno ugrožen, a cjelokupna šteta neprocjenjiva. Nakon što se kota jezera vrati u normalu, kako kaže, bit će urađena procjena štete i program revitalizacije.

"Uništena je kompletna flora i fauna Jablaničkog jezera, tako da je i kompletan ekosistem u potpunosti narušen. Zakon o slatkovodnom ribarstvu FBiH i Hercegovačko-neretvanske županije je predvidio takve situacije. Vlasnicima hidroenergetskih objekata koji izazovu ovakvu štetu je naložio da su dužni izgraditi program revilatizacije životnih zajednica koji bi trebao da propiše mjere na koji način te životne zajednice treba dovesti u prvobitno stanje, ili u najbolje moguće stanje prije ovakvih slučajeva ekološke katastrofe", objasnio je Kapić.

Prema tom Zakonu, investitor, odnosno korisnik brane vodoprivrednog ili drugog objekta ili postrojenja, dužan je nadoknaditi pričinjenu štetu korisniku ribolovnog područja suglasno odštetnom cjeniku u ribarstvu i donijeti program revitalizacije životnih zajednica i dovesti ih u odgovarajuće stanje, uz osiguravanje kontinuiranog poribljavanja radi održavanja prirodne reprodukcije.

Štete nema?

Kako je kazao, ribari i stručnjaci s kojima ova organizacija surađuje, procjenjuju da će za obnovu ekosistema i ribljeg fonda biti potrebna desetljeća.

No, Admir Šehić, tajnik USR "Glavatica" iz Jablanice u izjavi za Fenu, kaže kako nema riječi o ekološkoj katastrofi.

''Nema ekološke katastrofe na Jablaničkom jezeru, i odgovorno tvrdim da nitko do sada nije bio na terenu od stručnih lica kako bi vršio ispitivanja, a toliko je medijskih priča i izvještaja o navodno milijunskim štetama i uginulim ribama. I mi bi voljeli da ima neka procjena kojom bi mogli tražiti da nam se nešto regulira, ali zna se šta je šteta. Šteta je materijalni dokaz, a mi da imamo uginule ribe, zamolili bi županijsku inspekciju koja bi pokupila tu ribu, te bi stručna lica to procijenila i išli bi tim putem. S obzirom da nema uginule ribe, idemo redovnom procedurom i smatram da ćemo sve dovesti u red'', dodao je Šehić.

Istaknuo je kako unatoč tome što je razina jezera veoma niska, sličnih razina je pak bilo i prethodnih godina.

''Ove godine je jezero bilo niže nego prethodnih, i naravno da će utjecaj po riblji fond biti, a u kojoj mjeri to mi ne želimo, niti smijemo komentirati i spominjati neke cifre. Imamo plan koji ćemo provesti kako bi se sva ova situacija dovela u red. Prije svega moramo sačekati da razina jezera dođe u normalnu visinu, nakon čega ćemo angažirati stručnu instituciju a to je Prirodno matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu, sektor za ihtiologiju i ribarstvo, koji će izvršiti ispitivanja na Jablaničkom jezeru, kako bi se utvrdilo ima li i kolika je materijalna šteta'', istaknuo je Šehić.