Vlada utvrdila Prijedlog zakona o radu

Vlada FBiH je na današnjoj sjednici u Mostaru utvrdila Prijedlog zakona o radu kojim se, u što je moguće većoj mjeri, domaći propisi u ovoj oblasti harmoniziraju sa zakonodavstvom Europske unije i europskim načelima i standardima radnog zakonodavstva, prvenstveno s direktivama o određenim vidovima organizacije radnog vremena, uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja na poslu zaposlenih trudnica, porodilja i dojilja, i približavanju prava država članica u zaštiti prava zaposlenika u slučaju prenosa preduzeća ili dijelova poduzeća i dr, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.

Pored toga, s ciljem zakonske zaštite temeljnih prava radnika iz radnog odnosa odgovarajuće mjesto u Zakonu o radu imaju i pojedina prava koja su sadržana u odredbama kolektivnih ugovora s obzirom na pravnu prirodu tih ugovora.

U skladu s obvezama preuzetim nizom domaćih i međunarodnih dokumenata predložena su normativna rješenja koja imaju za cilj bolju prevenciju i zaštitu od svakog oblika diskriminacije svih zaposlenih osoba, kao i osoba koja traže zaposlenje i usklađivanje sa zakonima o zabrani diskriminacije u BiH i ravnopravnosti spolova u BiH.

Osnovnim odredbama definirani su pojam radnika i poslodavca, određen ugovor o radu kao pravni osnov za zasnivanje radnog odnosa, utvrđena prava na slobodno organiziranje sindikata i formiranja udruga poslodavaca i propisano osiguravanje uvjeta za njihovo djelovanje, utvrđena osnovna prava radnika i sloboda ugovaranja povoljnijih uvjeta od uvjeta utvrđenih Zakonom, te primjena najpovoljnijeg prava za radnika.

Utvrđena je zabrana izravne i neizravne diskriminacije u odnosu na uvjete zapošljavanja, uvjete rada i prava iz radnog odnosa, obrazovanje i usavršavanje i otkazivanje ugovora o radu.

Kod zaključivanja ugovora o radu propisana je najniža starosna dob za zapošljavanje i utvrđeni uvjeti za zapošljavanje maloljetnika i obveza pribavljanja lječničkog uvjerenje kojim dokazuje opću zdravstvenu sposobnost za rad i suglasnost zakonskog zastupnika.

Za razliku od rješenja u susjednim zemljama, zakon ne predviđa ugovor o radu na određeno vrijeme kao izuzetak i ne daje prednost zaključivanju ugovora o radu na neodređeno vrijeme. Zakonom je samo ograničeno trajanje ugovora na određeno vrijeme i utvrđeni uvjeti kada taj ugovor postaje, „prerasta“ u ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Propisana je pisana forma ugovora i njegova obvezna sadržina.

Novina je mogućnost zaključivanje ugovora o radu radi obavljanja poslova i izvan prostorija poslodavca, odnosno u kući radnika ili u nekom drugom prostoru koji radnik osigura, u skladu s kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. Zaključivanje ove vrste ugovora o radu ograničeno je na poslove koji nisu opasni ili štetni po zdravlje radnika ili drugih osoba i koji ne ugrožavaju radnu okolinu, u skladu sa zakonom.

Predloženim rješenjima je detaljnije reguliran postupak kolektivnog pregovaranja, zaključivanja i otkazivanja kolektivnog ugovora, utvrđene vrste i sadržaj kolektivnih ugovora, određene strane kolektivnog ugovora i utvrđena obveza pregovaranja u dobroj vjeri. Rok u kojem su strane u kolektivnom pregovaranju dužne da postignu suglasnost je 45 dana, u protivnom moguće je obrazovati arbitražu.

Propisana je forma i trajanje kolektivnog ugovora. Da bi se spriječilo da jedna od ugovornih strana onemogućava zaključivanje novog kolektivnog ugovora ili da neke njegove odredbe zbog određenih okolnosti postanu neprimjenjive, predloženo je ograničeno trajanje kolektivnih ugovora i njihovo zaključivanje na određeno vrijeme od tri godine.

Predviđena je mogućnost proširenja primjene kolektivnih ugovora uz obvezu pribavljanja mišljenja Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH prije donošenja odluke o proširenju važnosti kolektivnog ugovora. Zaštitu prava iz kolektivnog ugovora, pored ugovornih strana, prema predloženim rješenjima mogu zahtijevati i radnici koji ostvaruju prava iz kolektivnog ugovora, stoji u priopćenju.