Vlada ne odustaje od nafte u BiH: Priprema natječaj za zainteresirane kompanije

Elektroenergetski sektor u Federaciji BiH je modernizovan u zadovoljavajućem obimu, s tendencijom dalje modernizacije i uvođenja novih tehnologija – izjavio je u intervjuu za Fenu federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić.

Realizacija investicija od 2016. do 2024. godine u iznosu nešto većem od četiri milijarde i 48 milijuna KM predstavlja "osnovne pokretače razvoja i rasta u Federaciji i BiH".

To se, ističe Džindić, prije svega odnosi na projekte koji predstavljaju najveće investicije u regiji: izgradnja TE Tuzla Blok 7-450 MW, TE Banovići Blok 1 -350 MW, TE Kakanj Blok 8-300 MW, te projektei iz oblasti hidroenergetskog iskorištenja voda i iskorištenja energije vjetra: izgradnja HE Vranduk 19,63 MW, HE Janjići 13,3 MW, CHE Vrilo 62 MW, VE Podveležje 48 MW i VE Mesihovina do 55 MW.

Izgradnja vjetroelektrana

Za pripremu i izgradnju ovih objekata, dodaje, zadužene su dvije elektroprivrede i RMU Banovići, a treba da osiguraju ravnomjeran regionalni razvoj u Federaciji BiH.

''Osim toga, u naredne četiri godine realno je očekivati realizaciju projekta izgradnje oko 36 malih hidroelektrana (od čega njih 20 treba da realiziraju privatni investitori) ukupne instalirane snage oko 53 MW. Uz to, privatni sektor pokrenuo je inicijativu za izgradnju vjetroelektrana: Debelo Brdo, Gradina, Orlovača, Pakline 1, Pakline 2, Kupres 1, Baljci, Jelovača, Mučevača i Ivovik '', rekao je Džindić.

Navodeći kakve će koristi od ovih projekata imati građani Federacije kazao je da će lokalna zajednica dobiti udio u raspodjeli sredstava po osnovu poreza i taksi.

To će, kaže, znatno uvećati sadašnje proračune općina na čijem se prostoru investicije realiziraju.

''Gradnja ovih elektrana bit će lokomotiva razvoja lokalne zajednice Federacije i BiH. Benefite koje će imati lokalna zajednica ogledaju se u stvaranju potencijalne mogućnosti za razvoj gospodarskih i uslužnih djelatnosti na mjestu građenja i šire, zapošljavanju značajnog broja radnika tokom izgradnje i otvaranju novih radnih mjesta nakon puštanja objekata u pogon'', kazao je Džindić.

Pri tome je, naglašava, potrebno sagledati i neizravne koristi koje se nesumnjivo pojavljuju izgradnjom ovih objekata.

Govoreći o tarifama za električnu energiju za socijalno ugrožene, ministar Džindić kaže da uvođenje diferenciranih tarifa u kategoriji potrošnje domaćinstva nije adekvatno rješenje. To bi, po njegovim riječima, značilo anomaliju u tarifnoj politici koja uključuje unakrsno subvencioniranje između kategorija i grupa potrošnje u okviru univerzalne usluge, a što je u suprotnosti s praksom.

Program zaštite ranjivih kupaca

Ovo pitanje se, mišljenja je, treba riješiti u okviru posebnog Programa zaštite ranjivih kupaca i angažman proračunskih sredstava.

Zakonom o električnoj energiji u FBiH utvrđeno je da Vlada FBiH donosi Program za zaštitu ugroženih kupaca kojim će se, kako tvrdi, definirati aktivnosti koje se odnose na zaštitu ugroženih kategorija kupaca od isključenja električne energije kao i zaštitu kupaca u udaljenim područjima.

''Izrada nacrta Programa je u završnoj fazi, a određene aktivnosti su već poduzete na način da se pristupilo pokretanju procedure produženja trajanja važeće Odluke'', rekao je.

Odgovarajući na pitanje šta Ministarstvo može uraditi da se što prije pruže sigurni uvjeti za rad u rudnicima Federacije BiH kazao je će se nastaviti raditi na stvaranju zakonodavnog okvira, izradi podzakonskih akata vezano za sigurnost rada u rudnicima.

''Nakon što bude donosen zakon o sigurnosti i zdravlju na radu, koji se nalazi u parlamentarnoj proceduri, a shodno preporukama Međunarodne organizacije rada i Okvirne direktive EEZ-a, Ministarstvo će raditi na izradi nacionalnog programa zaštite zdravlja i sigurnosti na radu'', rekao je federalni ministar energije, rudarstva i industrije.

U ovoj godini Ministarstvo će nastaviti s realizacijom Akcijskog plana prestrukturiranja rudnika, odnosno izvršiti njegovo ažuriranje u dijelu koji se odnosi na rudnike u sastavu Koncerna Elektroprivrede BiH i Rudnika ''Banovići".

''Ministarstvo i Elektroprivreda BiH u fazi su izrade informacije koja treba dati odgovore na uzroke kašnjenja procesa prestrukturiranja rudnika uglja u Koncernu EP BiH te predložiti mjere za ubrzani nastavak procesa prestrukturiranja rudnika u sklopu prestrukturiranja elektroenergetskog sektora'', naglasio je Džindić.

U intervjuu za Fenu ministar Džindić je istakao je da je Ministarstvo radi realizacije Projekta istraživanja nafte i plina u Federaciji usmjerilo aktivnosti na procjenu perspektivnosti prostora Federacije za istraživanje nafte i plina, donošenje zakonske regulative iz oblasti istraživanja i eksploatacije nafte i plina, te na pripremu zakonskih uvjeta za pregovaranje između Vlade Federacije i naftne kompanije.

Neke naftne kompanije su krajem prošle godine otkazale ili odgodile projekte u ranoj fazi gdje su izvedena određena istraživanja, izbušene bušotine i koje nisu dale očekivane rezultate.

Nastavak bez Shella

''Odustajanje naftne kompanije Shell od daljih aktivnosti u Federaciji i sadašnja cijena nafte na tržištu ni u kom slučaju ne znači odustajanje Vlade od realizacije Projekta istraživanja i eksploatacije nafte i plina u FBiH'', tvrdi Džindić.

Tako će se Ministarstvo i Vlada posvetiti ''obimnim poslovima vezanim za privlačenje najsposobnijih investitora koji su zainteresirani za istraživanje i buduću eksploataciju u Federaciji BiH''.

U 2016. godini vršiti će se, dodaje, pripreme dokumentacije za natječaj za raspisivanje međunarodnog javnog poziva za izbor pravne osobe kao stručnog konsultanta za pomoć Vladi u realizaciji projekta.

''Veliki izazov i obaveza ovog ministarstva je priprema dokumentacije za natječaj za međunarodni javni poziv zainteresiranim naftnim kompanijama za pregovaranje s Vladom, za dodjelu koncesije za istraživanje i eksploataciju nafte i plina na prostoru FBiH'', istakao je Džindić.

Ministarstvo je pripremilo izmjene i dopune Zakona o istraživanju i eksploataciji nafte i plina u Federaciji što je Vlada usvojila u formi Nacrta i dostavila Parlamentu FBiH na razmatranje i usvajanje.

Federalni zavod za geologiju je, tvrdi, maksimalno angažiran na pripremi postojećih geoloških podataka i osposobljavanju prostorije s geoistražnim podacima (data room) koji će biti na raspolaganju zainteresiranim naftnim kompanijama.

''U fazi pripreme je i zakonska regulativa kojom će se propisati korištenje podataka iz data room u postupku javnog poziva zainteresiranih naftnih kompanija za istraživanje. Strateški cilj Sektora rudarstva je osiguranje ambijenta u skladu s EU legislativom koji će osigurati racionalnu, sigurnu eksploataciju prirodnih bogastava i osigrati visoki stupanj istraženosti ležišta mineralnih sirovina u Federaciji BiH, a sve uskladu s održivim razvojem'', poručio je u intervjuu za Fenu federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić.