Agencija VALICON ponovno je izmjerila snagu brandova na području cijele bivše Jugoslavije – riječ je o BiH, Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i Kosovu. Dakle, govorimo o tržištu od 22 milijuna ljudi. Snagu brandova u Bosni i Hercegovini VALICON prati skoro već 10 godina.
Trenutno se na ljestvici najjačih 25 brandova široke potrošnje ne nalazi niti jedan bosanskohercegovački brand, ali se primjećuju značajni pomaci kod pojedinih brandova. Naime, ove godine se po prvi put na ljestvici najjačih 50 brandova, i to na na 47. mjestu, našao i bosanskohercegovački brand – Violeta, a koja je svoju poziciju najjačeg bosanskohercegovačkog branda zaslužila snažnim širenjem u regiji, naročito u Hrvatskoj. Svakako, uz nastavak regionalnog širenja i internacionalizacije, te uz pametan brand management, Violeta bi mogla u narednim godinama svoje mjesto naći i u top 25.
Vodeća dva mjesta na ljestvici se dominantno izdvajaju, dok su brandovi od treće do desete pozicije uglavnom prilično blizu jedan drugome, gdje svaki od njih ima određene prilike na kojima se može raditi i određene „poteškoće“ koje treba rješavati kako bi se snaga branda očitovala i pozicijom na ljestvici. Dakle, kod gornjih pozicija uglavnom govorimo o zadržavanju pozicije ili skoku prema vrhu ljestvice.
O poziciji branda na ljestvici od 3. do 10. mjesta uistinu odlučuju nijanse, što svakako valja imati na umu kada govorimo o “padu” ili “rastu” pojedinog branda. Već iduće godine situacija između dva branda može biti drugačija.
Da se podsjetimo, iz liste se može prepoznati određeno “pravilo” po kojem neki brand može naći svoje mjesto na Valiconovoj listi najjačih regionalnih brandova široke potrošnje. Radi se o brandovima prisutnima u cijeloj regiji. Na taj način teško možemo naći neki od lokalnih brandova na ljestvici najsnažnijih, u onim kategorijama za koje je značajno da u njima dominiraju upravo lokalni brandovi, poput kategorija piva, kafe, voda, mliječnih proizvoda, sladoleda… Ipak, već se vide prvi pokušaji u nekim od spomenutih kategorija, npr. brand Jana u vodama, Heineken u kategoriji piva, abc namaz u kategoriji mliječnih proizvoda… Sve su to superiorni proizvodi na kojima proizvođači rade i pokušavaju ih (još jače) regionalizirati, što se na posljetku odražava u njihovoj snazi i poziciji na ljestvici.
Također, teško ćemo naći brandove koji se nalaze u kategorijama koje nemaju veliku raširenost, poput cigareta, ženskih i muških proizvoda ili brandova iz premium segmenta. Neke kategorije imaju manje, a neke više izražene lidere. Zbog veličine nacionalnog tržišta srbijanski brandovi imaju nešto prednosti pred ostalima. Prednost je dvojaka, s jedne strane utjecaj veličine tržišta, s druge strane još uvijek neprisutnost diskontnih trgovaca i privatnih trgovačkih marki u tolikoj mjeri kao recimo na tržištima Hrvatske i Slovenije.
Snaga brandova izračunata je na osnovu prepoznatljivosti, iskustva i korištenja istih. Brand je definiran kao potrošački brand koji se koristi za proizvod unutar pojedinačne kategorije. Nadalje, ako se isti brand upotrebljava u različitim kategorijama, na primjer Paloma u kategoriji toalet papira i Paloma u kategoriji maramica, snagu branda Paloma ne računamo zajednički za sve kategorije u kojima se nalazi, nego posebno za svaku kategoriju.
Istraživanje je bilo provedeno u svibnju i lipnju 2012. u svim zemljama regije, na veličini uzorka od n=1000 do n=1500 po zemlji. Ove godine istraživanje nije bilo izvedeno na najmanjim tržištima u Crnoj Gori i Kosovu. Za izračun su korišteni rezultati iz 2011. Rezultati su predstavljeni na način koji im garantuje reprezentativnost za područje cijele ex-Jugoslavije. Dakle, snaga branda u Sloveniji doprinosi snazi branda u cijeloj regiji upola toliko koliko doprinosi jednako snažan brand u npr. Hrvatskoj, koja je dvaput veća.