VIDEO | Vrijeme je za investiranje u Ravno

Načelnik Ravnog Andrija Šimunović u Dnevniku Naše TV istaknuo je brojne projekte u ovoj južnoj hercegovačkoj općini koja graniči s Hrvatskom te ima veliki potencijal za poljoprivrednu proizvodnju te turizam.

U općini je u tijeku rješavanje prometne infrastrukture i vodopskrbe. U kombinaciji s blizinom mora, prirodnim ljepotama, kao i malim cijenama nekretnina, rješavanje prometne infrastrukture i vodoopskrbe pozicionirale bi Ravno, kaže Šimunović kao unosnu ulagačku opciju.

Zadržati mlade

Brojne druge općine, imaju problema s iseljavanjem, ali načelnik kaže da Ravno ima pozitivan proces: “Ljudi s juga Hrvatske, posebno iz Dubrovnika, ljudi koji nemaju riješeno stambeno pitanje, a žele ga riješiti i imaju posao na prostoru grada ili u južnoj Hrvatskoj, grade kuće na Ivanici. Vjerujem da će tu ostati dugoročno. Vremenom se taj interes pojačava. Nadamo se da ćemo, u suradnji s općinama u Hrvatskoj i BiH, pomoći u izgradnji infrastrukture kako bi bila svima od koristi. Mislim da je svima interes zadržati mlade koji inače odlaze u inozemstvo.”

Šimunović ističe da Ravno zauzima 203 četvorna kilometra uz granicu s južnom Hrvatskom, da ima mnogo malih, uglavnom ruralnih naselja s više od 200 hektara obradive površine. “To je ogroman prostor koji zbog svojih resursa ima dugoročnu perspektivu. Optimisti smo, ali želimo pokrenuti neke projekte što prije, pogotovo infrastrukturne. Želimo osigurati normalan život povratnicima, ali i potencijalnim investitorima”, rekao je Šimunović u Dnevniku Naše TV.

“Mislim na projekt vodoopskrbe i izgradnje prometnica. U tijeku je izgradnja vodoopskrbnog sustava koji će riješiti južni dio općine, prostor Ivanice. Dijelom to financiramo mi, dijelom županija, a uskoro će se to rješavati i s hrvatske strane, u gradu Dubrovniku. Nadam se da ćemo iduće godine osigurati vodoopspkrbu, a paralelno s tim radit ćemo i odvodni sustav koji je jednako važan zbog zaštite podzemnih vodotoka koji gravitiraju prema jugu Hrvatske i napajaju primjerice Dubrovnik.”

Cjevovod do jeseni

Šimunović ističe da je ugovor o izgradnji infrastrukture vodoopskrbe potpisan i najavljuje početak radova do kraja ovog mjeseca. Gradit će se tlačni cjevovod koji će ići od granice do buduće vodospreme. Radovi bi trebali biti gotovi do jeseni.

Iako je općina zbog Popovog polja prvenstveno orijentirana na poljoprivredu, Šimunović kaže da je jako važan i turizam.

“Turizam je u određenoj sinergiji s poljoprivredom. Imamo turističkog potencijala zbog blizine Dubrovnika kao svjetski poznatog odredišta. To nam je velika prilika za razvoj čitavog prostora. Kad su prve obitelji kupovale zemljišta kojima raspolaže Općina, cijena je bila oko 40 KM po kvadratu. Činjenica je da je tržišna cijena puno veća na lokacijama s pogledom na more. Međutim, čitavi prostor postaje zanimljiv. Možda nije onima koji su ondje svakog dana, ali svakako ljudima koji dođu sa strane. Vide blizinu mora, ali i očuvanost okoliša. To su prepoznali neki ulagači koji su izgradili ugostiteljsko-turističke objekte u Ravnom i Zavali. Vraćaju nam se potomci generacija koje su se iselile iz općine zbog rata, a ranije zbog ukidanja statusa općine 1963. i željezničke pruge. Svi oni imaju zemljište ili kuću koje nisu stavili u funkciju.”

Načelnik Ravnog spomenuo je i pomake ostvarene projektima prekogranične suradnje koje je financirala Europska unija.

“Stvorili smo pozitivne priče, ali smo stvorili i kvalitetne ljude koji su stekli iskustvo na apliciranjima za projekte Europske unije koji su sada spremni za rad na puno zahtjevnijim projektima.”

Poticaj poljoprivredi

Općina je krenula s okrupnjavanjem zemljišta u Popovom polju kako bi potaknula razvoj poljoprivredne proizvodnje.

“To je težak proces jer je teško s ljudima pričati o okrupnjavanju zemljišta jer su uvijek sumnjičavi. Projektom odrađenim prije tri godine ostvarili smo kvalitetnu priču. Na 110 hektara uz pomoć županije smo ljudima okrupnili posjed. Bio je to prostor s više od 750 parcela i 120 vlasnika. Na kraju projekta broj parcela je bio između 115 i 120, dakle šest puta manji. Osigurali smo ljudima prometnicu i doveli vodu. To trebaju prepoznati županija i više razine vlasti. Društvo time dobija kvalitetnog i konkurentnog poljoprivrednog proizvođača.”

Razgovor se dotaknuo i Agrobiznis centra, prostora bivšeg pogona za preradu metala čiji je prostor imovinsko-pravno riješen.

“Dodijelili smo prostor udruzi poljoprivrednih proizvođača jer želimo potaknuti okupljanje svih poljoprivrednih proizvođača koji bi koristili taj prostor za preradu, skladištenje i pakiranje svojih proizvoda, ali i distribuciju. Mislim da će to dugoročno olakšati proizvođačima izlazak na tržište”, zaključio je Šimunović.