VIDEO | Vlada FBiH stala iza Aluminijeve inicijative
Nakon razmatranja informacije o inicijativi gospodarskog društva Aluminij d.d. Mostar, Vlada FBiH se suglasila s pokretanjem aktivnosti za ukidanje carinske stope na nelegirani aluminij. Ovaj zaključak će biti dostavljen Vijeću ministara BiH.
Kako je navedeno u inicijativi, Aluminij d.d. Mostar trenutno radi sa 75 posto proizvodnih kapaciteta i s planom otpočinjanja pokretanja 25 posto ugašenih elektrolitičkih ćelija.
No, proizvodnja aluminija elektrolitičkim putem iziskuje velike količine električne energije. Zbog velike potražnje za aluminijem na svjetskom tržištu, u Aluminiju smatraju da je najbrži način podizanja proizvodnih kapaciteta pretapanje nelegiranog aluminija, koje se obavlja u ljevaoničkim pećima koje pokreće plin, što umanjuje troškove potrošnje električne energije.
Nelegiranog aluminija nema u dovoljnim količinama u zemljama Europske unije i CEFTA-a. No, kako je priopćila Vlada, postoje velike količine na tržištu Rusije i Azije, s tim da za uvoz roba s tog tržišta Aluminij mora platiti carinu po stopi od 4,5 posto, što utječe na cijenu proizvoda i čini ga nekonkuretnim.
Mostarski Aluminij, sa svojim kooperantima, ostvaruje više od 150 milijuna eura izvoza. Plan u 2017. godini je proizvodnja 111.000 tona primarnog aluminija, a ukoliko bi bila ukinuta carina, bilo bi uvezeno 25.000 tona nelegiranog metala i proizvodnja podignuta na maksimum od 180.000 tona.
Tim planom predviđen je i godišnji rast izvoza od oko 50 milijuna dolara. Tijekom 2015. godine Aluminij je uvezao oko 13.000 tona nelegiranog aluminija i platio više od dva milijuna KM carinskih taksi i ostvario gubitak. Zbog neisplativosti, u 2016. godini nelegirani aluminij nije ni uvožen.
Projekt pretapanja nelegiranog aluminija otvorio bi i mogućnost zapošljavanja 30 novih radnika, navela je Vlada Federacije nakon sjednice.
Mjesečne potrebe ovog gospodarskog društva za nelegirani aluminij su oko 20.000 tona. Gospodarsko društvo navodi da država sada ima samo neaktivnu carinsku stopu, jer nema uvoza i da bi njenim ukidanjem Bosna i Hercegovina ostvarila korist i rast čije je pozitivne razmjere nemoguće u cjelini predvidjeti.
