Više od 11 tisuća tvrtki nalazi se na popisu dužnika Uprave za neizravno oporezivanje – UNO Bosne i Hercegovine, koja od njih potražuje stotine milijuna konvertibilnih maraka neplaćenih poreza. Ukupni dug po osnovi PDV-a na kraju 2025. godine iznosio je 387 milijuna KM, a među dužnicima se nalaze i gospodarska društva u djelomičnom ili većinskom stranom vlasništvu.
Prema podacima UNO, velik dio duga vjerojatno nikada neće biti naplaćen jer brojne tvrtke nemaju imovinu, dok se njihovi vlasnici nalaze izvan Bosne i Hercegovine, što onemogućava provedbu prisilne naplate.
Kao jedan od primjera navodi se nizozemski poduzetnik Dennis Dietrich Cornelissen, koji je 2011. godine u Petrovu otvorio tvornicu kreveta ''Napco Beds factory''.
Tvornica je u razdoblju najvećeg poslovanja zapošljavala oko 400 radnika i izvozila proizvode u više europskih država.
Tvornica je zatvorena 2018. godine nakon što je vlasnik u istoimenoj tvrtki u Nizozemskoj proglasio stečaj. Osim radnika koji su ostali bez posla, iza investitora je ostao i dug za PDV u iznosu od 1,12 milijuna KM.
Ta tvrtka jedna je od ukupno 241 gospodarskog društva u stranom vlasništvu koje se danas nalaze na popisu dužnika UNO Bosne i Hercegovine.
Porezni savjetnik Dejan Radić ističe kako je u većini slučajeva gotovo nemoguće naplatiti dug od stranih državljana jer Bosna i Hercegovina nema učinkovite sporazume i mehanizme za naplatu potraživanja u njihovim matičnim državama.
''U situaciji kada su računi blokirani, kada nema novčanih sredstava na transakcijskim računima, kao ni pokretne ili nepokretne imovine, vrlo je teško izvršiti naplatu duga po osnovi neizravnih poreza od stranih osoba'', rekao je Radić.
Iz UNO navode kako dodatni problem predstavlja činjenica da ova institucija nema organizacijsku jedinicu za redovitu naplatu, nego samo za prisilnu, zbog čega se reagira tek kada je dug već velik i često nenaplativ.
''Nakon što se tvrtka ugasi, od Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine tražimo podatke o prebivalištu stranog vlasnika, ali u većini slučajeva dobijemo informaciju kako je napustio Bosnu i Hercegovinu. Od tog trenutka gotovo da nema mogućnosti za mjere prisilne naplate ako nema imovine'', navode iz UNO.
Ekonomski analitičari smatraju kako dio odgovornosti snose i domaće institucije koje, kako tvrde, nedovoljno provjeravaju poslovnu reputaciju stranih ulagača prije nego što im se omogući ulaganje.
''Ako je netko povezan s osobama iz političkog života, provjere se često ni ne rade. Zbog toga imamo velik broj propalih investicija i neplaćenih dugova'', smatra ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Iz Udruge ekonomista ''SWOT'' upozoravaju kako politička nestabilnost dodatno otežava dolazak ozbiljnih investitora.
''Našu zemlju često zaobilaze ozbiljni investitori, a češće dolaze oni koji imaju špekulativne namjere, što dugoročno ostavlja negativne posljedice'', rekao je Saša Grabovac.
Za neplaćanje poreza, ovisno o iznosu, predviđene su novčane kazne i zatvorske kazne od šest mjeseci do deset godina. U praksi se, međutim, najčešće izriču kazne zatvora do jedne godine uz obvezu povrata utajenog poreza.
Problem nastaje u slučajevima kada dužnici ne žive u Bosni i Hercegovini, jer tada ne postoji učinkovit način da ih se privede sudu niti da se naplati dug iz njihove imovine u inozemstvu, prenosi BHRT.
