Uslužni sektor drži gospodarstvo u životu

Budući da industrijska proizvodnja i domaća poljoprivreda imaju ograničen kapacitet za ekspanziju i da je izvoz njihovih proizvoda pod snažnim utjecajem gospodarskih kretanja u zemljama EU, uslužni sektor postaje glavni pokretač ekonomske dinamike u BiH.

Ocjena je to Središnje banke BiH u čijem izvještaju za prošlu godinu se navodi da uslužne djelatnosti igraju ključnu ulogu u ekonomskom razvoju zemlje, značajno generirajući zaposlenost i potičući gospodarski rast.

U izvještaju je navedeno da je na rast ekonomske aktivnosti BiH utjecalo bolje poslovanje u sektoru usluga, potpomognuto snažnom postpandemijskom potražnjom, kao i značajan rast sektora trgovine i građevinarstva, piše Glas Srpske.

Veća potražnja od ponude

''Promatrano po uslužnim djelatnostima, najveći doprinos realnom rastu BDP-a zabilježen je u oblasti trgovine na veliko i malo koja je u 2024. godini imala rast od 7,4 posto, što je najvećim dijelom zasnovano na domaćoj potrošnji uslijed pozitivnih kretanja na tržištu rada i rasta neto plaća, ali i različitih oblika transfera iz inozemstva'', pojašnjeno je u izvještaju Središnje banke BiH koji je objavljen na internet stranici te financijske institucije.

Rast od 7,4 posto lani je ostvario i sektor građevinarstva, što je neznatno ispod razine iz 2023, a ovakvi indikatori su većim dijelom rezultat i dalje veće potražnje od ponude.

''U prilog ovom ide i slabiji mehanizam transmisije visokih kamatnih stopa s europodručja na domaće tržište, kao i nedostatak alternativnih mogućnosti za investicije. U 2024. godini stanogradnja je porasla za 17,6 posto u broju završenih stanova, te 16,1 posto u izgrađenoj površini. U niskogradnji je lani također zabilježen značajan rast obima proizvodnje, ali istovremeno cijene izvođačkih radova u niskogradnji su zabilježile rast od 5,3 posto u odnosu na 2023. godinu, što pokazuje da je došlo i do troškovnih pritisaka'', navedeno je u dokumentu.

Inozemna potražnja

Značajan doprinos ostalih uslužnih djelatnosti, informacija i komunikacija, transporta i ugostiteljskog sektora u velikoj mjeri je zasnovan na inozemnoj potražnji, odnosno izvozu različitih vrsta usluga.

U Centralnoj banci BiH kažu da i javni sektor ima značajan doprinos ekonomskoj aktivnosti u BiH s obzirom na to da se na njega odnosi oko četvrtina ukupnog broja zaposlenih, kao i usluge prijevoza, hotela i restorana, odnosno djelatnosti koje su direktno povezane s dolascima i potrošnjom stranih turista.

Nadalje, u dokumentu stoji da je u 2024. godini zabilježen skroman rast realne ekonomske aktivnosti, koji je uzrokovan padom inostrane potražnje i poplavama u posljednjem kvartalu, te da je prema projekciji iz novembra prošle godine rast realnog BDP-a na razini od 2,4 posto.

''Smanjenje inozemne potražnje je uslijedilo nakon pogoršanja globalnih trgovinskih prilika i pooštrenja monetarnih uvjeta uslijed visokih inflatornih pritisaka, što je rezultiralo smanjenim obimom industrijske proizvodnje u 2024. godini. Na drugoj strani, pozitivan doprinos imale su investicije, lična te državna potrošnja, uzimajući u obzir isplatu socijalne pomoći te porast plata i usluga, uslijed prirodne nepogode i dugotrajnih inflatornih pritisaka'', navedeno je u dokumentu.

Očekivana inflacija 1,9 posto

Prema procjenama Središnje banke BiH, u ovoj godini se očekuje gotovo identičan rast ekonomske aktivnosti kao lani, i to od 2,6 posto, pod pretpostavkom produženja postojećih inflatornih šokova, rasta lične potrošnje te poboljšanih trgovinskih prilika domaće industrijske proizvodnje i izvoza.

''Inflacija u 2025. godini očekuje se u visini od 1,9 posto, gdje će opet u strukturi rasta najveći doprinos imati temeljna inflacija i cijene hrane'', navedeno je u godišnjem izvještaju Središnje banke BiH.