Kako mjere zabrane rada nedjeljom i praznicima utječu na sektor trgovine u Federaciji BiH?
Stupanje na snagu novog Zakona o unutarnjoj trgovini FBiH, čiji članak 18. regulira zabranu rada nedjeljom i praznicima, nije imalo negativan utjecaj na sektor trgovine u FBiH. Pokazala je to "Analiza utjecaja mjere zabrane rada nedjeljom i praznicima na sektor trgovine u Federaciji BiH" autorice Elme Demir, koju je danas predstavio Sindikat radnika trgovine BiH (STBIH).
Demir je kazala kako je zakon stupio na snagu 14. studenoga 2024. godine te da sada postoje relevantni pokazatelji koji ukazuju na to da su radnici zaposleni u sektoru trgovine zadovoljni. U anketi je, kako je navela autorica, sudjelovalo 739 ispitanika iz 67 gradova i općina iz svih dijelova Federacije BiH, od čega je 85,7 % žena (634 od 739).
"Prije 14. studenoga prošle godine samo 16,6 % radnika i radnica bilo je slobodno nedjeljom, dok je nakon stupanja na snagu Zakona taj postotak porastao na 92 %. Tome su doprinijele i aktivnosti inspekcija koje su, osobito u početku, kontinuirano provodile nadzor", kazala je Demir.
Dodala je kako postoji manji broj poslodavaca koji koriste činjenicu da Zakon zabranjuje rad trgovačkih objekata nedjeljom, pa tada radnici rade inventure ili slične poslove. Ipak, napomenula je kako je taj broj neznatan – svega 4,8 %, i to u specifičnim gradovima, općinama i kompanijama.
"Većina radnika ne prijavljuje kršenje Zakona jer se boje odmazde. Radije kontaktiraju sindikalna udruženja i podružnice, koji zatim informiraju inspekcije", kazala je Demir.
Pored istraživanja koje se temelji na iskustvima i stavovima radnika, napravljena je i statistička analiza koja je imala za cilj istražiti je li došlo do pada prometa u trgovačkim objektima.
"Naši rezultati pokazali su kako je promet ostao isti kao i u prethodnom kvartalu, odnosno da je povećan u odnosu na isti kvartal prošle godine. Radnici također ne osjećaju pad prometa ni nesigurnost za svoje radno mjesto. Njih 51,2 % smatra da je promet ostao isti, a čak 30 % kaže da svjedoče povećanom prometu otkako je Zakon stupio na snagu. Također, pokazalo se i kako Zakon nije imao utjecaja na plaće niti na sigurnost radnog mjesta. Samo 3,2 % radnika kaže da se promet u njihovom objektu smanjio, ali smatraju da je to posljedica bojkota koji su provodili građani", izjavila je Demir.
Komentirajući podatke koji pokazuju da je došlo do pada zaposlenosti, Demir je istaknula kako je očigledno da to nije posljedica zabrane rada nedjeljom i praznicima jer je pad zaposlenosti zabilježen u gotovo svim sektorima, osobito onima u kojima radnici imaju minimalne plaće, što je vjerojatno više povezano s povećanjem minimalne plaće nego sa zabranom rada.
"Radnici su složni da im je novi Zakon povoljan, osobito s aspekta ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Čak 73 % radnika kazalo je da ima više vremena za obitelj i prijatelje, 41 % da ima više mogućnosti za odmor, a 38 % za više privatnih aktivnosti. Ono što je važno jest da se radnici osjećaju sigurno, nisu zabrinuti za svoja radna mjesta i da su zadovoljni", naglasila je Demir.
Što se tiče primanja, Zakon nije utjecao na plaće. Radno vrijeme za većinu radnika ostalo je isto, što pokazuje da su se i poslodavci prilagodili ovoj mjeri.
Demir je posebno govorila o emocionalnom učinku mjere zabrane rada trgovina nedjeljom i praznicima na zaposlene, ali i o utjecaju javnog mnijenja na radnike, pa je njih čak 67,3 % istaknulo da se osjećaju napadnuto i pod pritiskom zbog negativnog narativa koji prati ovu temu.
Analiza je pokazala i kako postoji pozitivan utjecaj na produktivnost radne snage, njihovo zdravlje te osjećaj pripadnosti zajednici.
"Možemo zaključiti da zabrana rada nedjeljom i praznicima u sektoru trgovine predstavlja korak ka jačanju dostojanstvenog rada u FBiH", kazala je autorica.
Analiza je dala i posebne preporuke zakonodavcima, inspekcijama i sindikatima koje bi dodatno pomogle u podizanju razine prava radnika, ali i skrenule pažnju kupcima da svoje potrošačke i građanske navike temelje, između ostalog, i na podacima o razini radničkih prava u trgovačkim lancima i kompanijama.
Cijelu analizu možete pronaći na LINKU.
