Hrvatska Franck Grupa započela je proces preuzimanja tvornice za preradu kave u Posušju te brendova Branck Caffé i Dolce Caffe. Akvizicija dolazi nakon što je Franck uspostavio izravnu kontrolu nad svim prodajnim kanalima u BiH. Kako je pojašnjeno iz kompanije, preuzimanje tvornice i brendova logičan je nastavak osnaživanja komercijalne infrastrukture i bolje povezanosti s kupcima, s fokusom na unaprjeđenje lokalnih proizvodnih i logističkih kapaciteta, fleksibilnosti i tržišne agilnosti.
Franck planira zaključiti transakciju krajem ove godine, a preuzeti brendovi trebali bi biti integrirani u njegovu prodajnu i distribucijsku mrežu već na jesen. Preseljenje Franckove proizvodnje iz Gruda u Posušje očekuje se do kraja drugog kvartala sljedeće godine.
U zemlji u kojoj je i inflacija "slomila zube" pred ritualom ispijanja kave, tržište je atraktivno kako za domaće i regionalne, tako i globalne kompanije iz ovog sektora.
Vispak, dio domaćeg AS Holdinga, i dalje brani titulu čuvara tradicionalne "džezve". Njihova Zlatna džezva ostaje gotovo sinonim za "bosansku kavu", dok nove linije espresso i specialty proizvoda pokazuju da i domaći proizvođači razumiju kako mladi potrošači sve više preferiraju „third wave“ iskustvo.
Na tržištu su prisutni i mali nezavisni pržioničari, među ostalima Ministry of Ćejf (Sarajevo), Fabrika Coffee (Banja Luka), Sevdah Caffe (Mostar) i Java Coffee (BiH).
Kada je riječ o stranim proizvođačima s lokalnom proizvodnjom u BiH, tu su Atlantic Grupa i Franck d.d., prisutni dugi niz godina.
Od stranih brendova koji posluju putem uvoza i distribucije, bez vlastitog prženja u BiH, na policama se mogu vidjeti JDE Peet’s (Nizozemska) – Jacobs, Nestlé (Švicarska) – Nescafé, Lavazza (Italija), illy (Italija), Segafredo Zanetti (Italija), Julius Meinl (Austrija), Tchibo (Njemačka) i Mokate (Poljska) – 2u1/3u1 instant proizvodi.
Prema podacima ReportLinkera, predviđa se da će potrošnja kave u Bosni i Hercegovini porasti na 24.000 metričkih tona (24 milijuna kilograma) do 2028. godine, što predstavlja umjerenu godišnju stopu rasta od 0,2 % u odnosu na trenutačnu razinu.
Na globalnoj rang listi potrošnje kave u 2023. godini, BiH je zauzela 54. mjesto. Odmah ispred nje bila je Češka, koja je također potrošila 24.000 metričkih tona. Na vrhu ljestvice globalne potrošnje kave predvode Sjedinjene Američke Države, Njemačka i Japan.
Budući da BiH ne proizvodi kavu, sav uvoz dolazi iz drugih zemalja poput Brazila, Kolumbije, Vijetnama i Etiopije. Uvoz se dijeli u tri glavne kategorije: sirova zrna kave za prženje i daljnju obradu, pržena kava spremna za pakiranje te instant kava i specijalni proizvodi. Većinu sirove kave uvoze kompanije poput Vispaka, Francka i distributera koji prže kavu lokalno.
Prema podacima The Observatory of Economic Complexity (OEC), online platforme koja analizira globalnu trgovinu i ekonomske podatke, Bosna i Hercegovina je 2023. godine izvezla ukupno 9,02 milijuna dolara pržene kave (bez kofeina), ponajviše u Sloveniju (3,71 milijun dolara), Sjedinjene Američke Države (1,45 milijun dolara) i Hrvatsku (1,13 milijun dolara).
U istoj godini BiH je uvezla 16,5 milijuna dolara pržene kave (bez kofeina), najviše iz Italije (11,1 milijun dolara), Slovenije (2,09 milijuna dolara) i Hrvatske (1,67 milijuna dolara).
Glavni izvozni konkurent BiH u prženoj kavi (bez kofeina) 2023. bila je Švicarska s vrijednošću od 3,47 milijardi dolara.
Iste godine BiH se s udjelom od 0,063 % ukupnog izvoza pržene kave (bez kofeina) pozicionirala na 52. mjesto najvećih izvoznika.
Najbrže rastuće izvozno tržište u razdoblju 2022.–2023. bila je Slovenija s povećanjem od +586 tisuća dolara (+18,7 %), dok je najbrže opadajuće bilo Saudijska Arabija. Izvoz pržene kave iz BiH u Saudijsku Arabiju pao je za 151.000 dolara (-99,7 %), što u praksi znači gotovo potpuno gašenje izvoza u tu zemlju.
Izvoz kave, ljuski kave i zamjena za kavu iz BiH u Saudijsku Arabiju tijekom 2024. godine iznosio je svega 605 američkih dolara. Istodobno, uvoz kave, čaja, mate čaja i začina u BiH 2024. godine dosegao je vrijednost od 106,84 milijuna američkih dolara.
Prema podacima TrendEconomyja, BiH je u 2023. godini izvezla 11,9 milijuna američkih dolara kave, dok je uvoz iste godine iznosio 85 milijuna dolara.
