Unatoč iznimnoj kvaliteti, hercegovački med nema šanse za uspjeh na tržištu

''Mi imamo zasigurno najkvalitetniji med u regiji, ali on nema šanse u tržišnom natjecanju ukoliko se ta proizvodnja ne podrži kroz adekvatan sustav poticaja. Nužno je urediti domaće zakonodavstvo o pčelarenju i pčelarstvu, uspostaviti jedinstven registar broja košnica i pčelara i osigurati određene poticaje za proizvodnju, a napose za izvoz meda'', izjavila je za Poslovne novine Danijela Petrović, dekanica Agronomskog i prehrambeno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.

Povod za intervju bio je prvi laboratorij za peludnu analizu meda u BiH nedavno otvoren u Mostaru, koji je rezultat zajedničkog projekta hercegovačkog Saveza pčelara Kadulja i mostarskog Agronomskog i prehrambeno-tehnološkog fakulteta.

''Laboratorij za peludnu analizu meda, prvi te vrste u Bosni i Hercegovini, nastavak je projekta zaštite posebnosti, podrijetla i izvornosti hercegovačkog meda, te prava na oznaku imena podrijetla. Projekt zaštite zajednički su implementirali Udruga pčelara Matica, iz Mostara, koja je i nositelj prava na oznaku imena podrijetla Hercegovački med, i Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru. Nakon više od šest godina, u srpnju 2014. od Instituta za intelektualno vlasništvo BiH dobiven je certifikat o zaštiti Hercegovačkog meda. To je bio jasan znak kako trebamo ići korak naprijed i omogućiti našim pčelarima da na kućnom pragu mogu uraditi i peludnu analizu meda kojom se omogućava njegova determinacija i kontrola zemljopisnog i botaničkog podrijetla'', izjavila je dekanica Petrović za Poslovne novine.

Kako navodi ranije su naši pčelari ovu analizu morali obavljati u Hrvatskoj ili Sloveniji, što je za njih bilo značajno financijsko opterećenje. Dalje, rezultati ove analize omogućavaju da se primjerice hercegovački med svrsta u jednu od sedam zaštićenih vrsta od kojih su za Hercegovinu najznačajniji med od kadulje, tilovine, vrijeska i drača. Iako se med, uz ribu, nalazi na listi proizvoda animalnog podrijetla kojima je dozvoljen izvoz u EU i usprkos činjenici da domaćim pčelarima ovaj laboratorij omogućava determinaciju i kontrolu zemljopisnog i botaničkog podrijetla, dekanica Petrović smatra da ćemo još sačekati bolje izvozne rezultate.

Jer kako navodi još uvijek je teško ispuniti načelo sljedivosti proizvoda. Razlog tome je nedorečeno zakonodavstvo u pčelarstvu.

''Porazno je da usprkos stoljetnoj tradiciji pčelarstva i iznimnoj kakvoći domaćeg meda, Federacija BiH nema zakon o pčelarstvu i pravilnike o pčelarenju. Ne postoji jedinstven registar broja košnica i pčelara. Evidencije vode udruge pčelara u kojima su pčelari koji imaju tek nekoliko košnica, ali i oni sa 200, 300 pa čak i sa više od 500 košnica. K tome, bojim se da mi danas nemamo dovoljne količine meda za europsko tržište. Naši pčelari će biti u nepovoljnom položaju u odnosu na one iz EU koji zbog određenih poticaja mogu davati med i po nižim cijenama'', kaže Danijela Petrović u intervjuu za Poslovne novine.