Nek' probaju oni da žive: Umirovljenici u Federaciji na rubu egzistencije
Najava Vlade Federacije BiH da će umirovljenici u Federaciji BiH dobiti jednokratnu novčanu pomoć, kako bi im bar malo pomogli u pandemiji, obradovala je umirovljenike. Opet upozoravaju da i tih 100 ili 120 KM koliko će dobiti nije dovoljno, jer odavno žive na rubu siromaštva, prenosi BHRT.
Iznos zajamčene mirovine u Federaciji još uvijek je ispod 500 KM. A, upravo je najviše onih umirovljenika sa mirovinom ispod 400 KM. Jednokratna pomoć, kažu, dobro će im doći, ali nije rješenje za kroničnu besparicu.
ANKETA
“Možda nekome nešto malo znači, ali u suštini ne znači ništa. Pogledajte, minimalna mirovina 370 KM, čovjek koji je radio 40 godina da ima takvu mirovinu”.
“Neka probaju oni da žive. Ne cijeli mjesec, nego barem jednu nedjelju dana”.
“Normalno da nisu dovoljne mirovine, a to što daju, to je bijeda, sirotinja”.
“Vjerovatno je malo. Je l’ vas ko pita kolika je korpa, ili koliki je budžet. Ne molim, znači ministri riješe da je toliko i završen je posao”.
Iz resornog ministarstva kažu – umirovljenici će pomoć dobiti uz mirovinu za naredni mjesec.
“Kategorije umirovljenika do zagarantirane mirovine faktički će dobiti nešto oko 120 KM, dok će umirovljenici iznad zagarantirane do najviše mirovine dobiti vjerovatno iznos od 100 KM. Riječ je o cjelokupnoj penzionerskoj populaciji budući da najviše mirovinau Federaciji BiH, svega par 1000 osoba ostvaruje”, rekoa je Kenan Spahić, pomoćnik ministra u Federalnom minstarstvu rada i socijalne politike.
U Savezu udruženja umirovljenika FBiH podsjećaju javnost i političare da mnogi umirovljenici žive na rubu egzistencije. Zato se još uvijek nadaju povećanju mirovina.
Samo za lijekove
“Mi se iskreno nadamo, a već pokazatelji govore u ovoj godini za ovih prvih četiri-pet mjeseci da se iduće godine mogu očekivati povoljniji izvještaji”, govori Redžo Mehić, predsjednik Saveza udruženja umirovljenika FBiH.
Umirovljenici nisu ekonomska snaga, podsjeća ekonomista Željko Rička. Kaže, uz sve zabrinjavajuće ekonomske poremećaje, tu je i činjenica da je broj zaposlenih krajem prošle godine bio 520.000, a umirovljenika je oko 420.000. Nezaposlenih je preko 300.000. Trajno povećanje mirovina je, zaključuje, vrlo diskutabilno.
“Ukoliko u dogledno vrijeme ne bude nekog sistemskog rješenja za ove odnose između broja zaposlenih i broja umirovljenika, bojim se da nam budućnost nije dobra”, govori Ričko.
Upozorava, ekonomske mjere za stabilizaciju hitno se moraju poduzeti, jer trenutno, podsjeća, većina mirovina dostatna je samo da pokrije režije, i to na uštrb hrane i lijekova.
