U SBŽ-u najniža prosječna plaća u zemlji

Gotovo izjednačen broj zaposlenih i nezaposlenih i najniža prosječna plaća u zemlji – 669 maraka, jedina ispod 700 i gotovo za četvrtinu manja od federalnog prosjeka, dovoljno govori o ozbiljnosti situacije u Srednjobosanskoj županiji i potrebi ozbiljnog rada vlasti, rečeno je na konferenciji za novinare na na kojoj su predstavljeni rezultati monitoringa rada Vlade i Skupštine SBŽ-a za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2015.

Zbog znatno lošijih rezultata u prva tri kvartala, ukupni godišnji rezultat Vlade SBŽ-a su ispod prosjeka prethodnog mandata, po svim promatranim parametrima. Održano je najmanje sjednica (38), na njima provedeno manje vremena (75 sati), razmotreno je manje mjera (1219) te utvrđeno manje zakona (12).

Iz CCI-a upozoravaju kako u radu Vlade i dalje dominiraju dnevno operativne, neprogramske mjere, na uštrb programskih. Tako su od 1219 mjera, razmatranih u 2015. godini, preko 35 posto odluke, od čega se najveći broj odnosi na utrošak financijskih sredstava. Na dnevnom redu Vlade, tijekom 2015. godine pojavila se samo jedna strategija – Strategija razvoja SBŽ-a za razdoblje 2016.-2020. – i to u nacrtu, koji je, nakon (pre)dugog čekanja usvojila nova vlada 19. studenog 2015.

S druge strane, jedina, programom rada Vlade, planirana strategija – Strategija razvoja i održavanja regionalnih cestovnih pravaca na području SBŽ-a 2015.-2024. nije realizirana u 2015. Nisu utvrđene ni Strategija razvoja gospodarstva i Strategija razvoja turizma u SBŽ-a, koje se već nekoliko godina nalaze u izradi. Za izradu ovih strategija su još 2013. isplaćena ne mala sredstva (157.950 KM), o čemu je bilo govora i u Izvještaju o izvršenoj reviziji financijskih izvještaja Proračuna SBŽ-a.

Vlada SBŽ-a je, u 2015. godini, utvrdila 12 zakona. Međutim, kraj godine Vlada je završila sa čak 24 nerealizirana zakona iz svog programa rada za 2015. Pri tome, od 15 zakona koji su "naslijeđeni“ iz prethodnih godina (bili planirani, ali nisu realizirani ) Vlada je u 2015. godini utvrdila tek 1, što znači da se nastavlja gomilanje zaostataka iz prethodnih godina. Kontinuirano loša efikasnost Vlade SBŽ-a, odnosno vlada, proizvela je činjenicu da je već godinama većina zakonodavnog dijela programa rada sačinjena od nerealiziranih zakona iz prošlih godina.

Nakon dugog razdoblja dobre suradnje s Ministarstvom financija prethodnih saziva Vlade, dolaskom novog ministra, Zorana Markovića, otežan je pristup informacijama kojima raspolaže ovo ministarstvo. "I pored ispoštovane zahtijevane procedure, nismo dobili tražene informacije te nismo u mogućnosti informirati javnost o primanjima članova vlade i zastupnika Skupštine", ističu iz CCI.

Kada je u pitanju rad Skupštine, odluka Skupštine SBŽ-a da prvi dio 2015. godine provede pasivno čekajući stranački dogovor o novoj vladi, umjesto da s Vladom u tehničkom mandatu pokuša da nadoknadi barem dio ogromnih zaostataka iz prethodnog razdoblja, dovela je do poraznih rezultata, koji se u nastavku nisu mogli amortizirati.

Do izbora nove Vlade, 9. lipnja, Skupština u četiri, od pet prethodnih mjeseci nije održala niti jedno zasjedanje, a u jedinom mjesecu tog perioda u kome je zasjedala, bavila se isključivo svojim konstituiranjem i financijama.

U poređenju s drugim županijskih skupštinama, CCI smješta Skupštinu SBŽ-a u polovinu onih s lošijim rezultatima.

Njih zabrinjava i struktura donošenih zakona. Naime, svega 2 od 10 zakona usvojenih u 2015. godini su tzv. temeljni zakoni. Ostalo su tek izmjene i dopune već postojećih zakonskih akata.

Osim kršenja poslovnika u radu, u promatranom razdoblju konstatirano je i kršenje zakona o Proračunima u FBiH, a transparentnost rada Skupštine SBŽ-a i dalje nije na zadovoljavajućoj razini, ocjenjuju iz CCI-a.