U Centralnoj banci ničijih 600 milijuna KM

Dok država grca u financijskim problemima na računu Centralne banke BiH leži “zarobljeno” skoro 600 milijuna maraka.

Novac se prikupljao godinama od kamata koje BiH dobiva po osnovu osam milijardi deviznih rezervi koje čuva u vodećim europskim bankama. Milijuni godinama ne služe ničemu zbog svađe političkih elita oko njegove namjene i raspodjele. U opticaju su dvije potpuno oprečne ''koncepcije'':

U Savezu za promjene nakon što su njihovi kadrovi ušli u upravni odbor Centralne banke, tvrde da novac žele usmjeriti u gospodarstvo Srpske, pišu Nezavisne novine.

“Trenutno se na razini Vijeća ministara radi na modelu. Ono što znamo sasvim sigurno je da je suvišno zaista da taj novac ostane zarobljen jer je potreban ekonomiji i gospodarstvu. Mi nećemo dopustiti da taj novac ide na krpljenje proračunskih rupa”, rekla je Aleksandra Pandurević, zastupnik SDS-a u Zastupničkom domu PS BiH.

Pandurević tvrdi da srpski ministri u Sarajevu, aktivno pregovaraju sa gospodarskim komorama i investitorima, kako novac da usmjere u privredu Srpske, a da ga entitetska Vlada ne stavi pod svoje. U Vladi tvrde da trećina novca pripada Srpskoj, a ministar finansija optužuje Savez za promjene da želi prenijeti nadležnost i napraviti državno ministarstvo privrede. I ministar industrije, energetike i rudarstva Petar Đokić kaže da Srpska ima spremne projekte i da zna kako će utrošiti novac koji joj pripada.

“Vlada nije razmatrala model na koji bi način ova sredstva mogla da budu prenesena i na koji račun.

Smatram da ova sredstva treba da pripadnu entitetima, pripadajući dio Republici Srpskoj a mi imamo razvijene projekte koji bi prije svega, a ja se za to zalažem, bili usmjereni za razvoj RS”, rekao je Petar Đokić, ministar industrije, energetike i rudarstva RS.

Koja god koncepcija zaživi ekonomisti ne vjeruju mnogo političkim pričama. Sumnjaju da će novac završiti u gospodarskim tokovima.

“Ja mislim da ne treba posebno elaborirati koliko je Bosna i Hercegovina kapacitetna da tih 600 milijuna investira bilo gdje i u bilo šta dok je u pitanju pokriće proračunskih troškova. Tako da ako objektivno sagledamo situaciju mislim da će to ipak završiti u javnoj potrošnji”, rekao je ekonomski analitičar Goran Radivojac.

A kada ne bi završilo u javnoj potrošnji stotine milijuna maraka koje leže mogle bi biti utrošene i na velike infrastrukturne projekte poput ulaganja u autoputeve ili aerodrome za koje sada plaćamo kredite s kamatom, pišu Nezavisne novine.

Kako bismo te iste kredite mogli platiti međunarodnim kreditorima udarit će se, ako se usvoji prijedlog entitetskih premijera, dodatno na džepove vozača povećanjem trošarina.