U BiH se sve više troši domaće mlijeko

BiH je prošle godine zabilježila pad izvoza mlijeka i mliječnih prerađevina za šest posto, odnosno za četiri milijuna KM, u odnosu na 2014. godinu, ali i pad uvoza za isti postotak, odnosno za 7,5 milijuna KM, što sugerira da raste potrošnja domaćih proizvoda, rekla je stručna suradnica u sektoru za makroekonomski sustav Vanjskotrgovinske komore BiH Amila Šehić.

Na predstavljanju analize vanjskotrgovinske razmjene od 2011. do 2015. godine, za mlijeko i mliječne proizvode, perad i jaja, voće i povrće, te gljive, šumske plodove, ljekovito i začinsko bilje, eterična ulja i med, koju je organizirala Komora danas u Sarajevu, Šehić je navela da kada je riječ o mlijeku pokrivenost uvoza izvozom iznosi 48 posto.

Kosovo ključno za mlijeko

Navela je kako se od ukupno ostvarenog izvoza mlijeka i mliječnih prerađevina koji je u prošloj godini iznosio 61 milijun KM, 77 posto odnosi na mlijeko i pavlaku, 18 posto na jogurt, kefir i druge fermentirane proizvode, četiri posto na sir, a jedan posto na maslac i mliječne namaze.

Kada je riječ o ukupnom uvozu mlijeka i mliječnih proizvoda u prošloj godini koji je iznosio oko 128 milijuna KM, 46 posto uvoza odnosi se na sir, 26 posto na jogurt, kefir i druge fermentirane proizvode, 19 posto na mlijeko i pavlaku, a devet posto na masla i mliječne namaze.

Prema riječima Šehić, ključna izvozna tržišta su Crna Gora, gdje se izvozi 29 posto proizvoda, zatim 25 posto proizvoda odlazi u Srbiju, 24 posto u Makedoniju, 17 posto u Kosovo, tri posto u Albaniju i dva posto u Hrvatsku, dok su potencijalna tržišta za izvoz Australija, Turska i Ujedinjeni Arapski Emirati.

Direktorica Sektora privrede pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH Ognjenka Lalović rekla je da što se tiče izvoza mlijeka i mliječnih prerađevina, BiH se ne može pohvaliti navedenim podacima jer je bio mali vremenski rok za dobivanje dozvole za izvoz mlijeka u EU, a nakon toga i mali rok za izvoznike za obnavljanje kontakata s dotadašnjim poslovnim partnerima.

Prema njezinim riječima, podaci govore da su se izvoznici iz BiH više fokusirali na tržište zemalja Cefte, što pokazuje njihovu spremnost da se prebace na drugo tržište.

Lalović je istaknula da je, prema podacima, za BiH vrlo značajno tržište Kosova, za opstanak mliječne industrije BiH.

Pad u peradarstvu

Kada je riječ o sektoru peradarstva, Šehić je rekla da je u prošloj godini zabilježen pad izvoza od šest posto ili 3,3 milijuna KM u odnosu na prethodnu godinu, ali i pad uvoza od 11 posto, odnosno 4,4 milijuna KM, te da je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 138 posto i najveća je u posljednjih pet godina.

Od ukupnog ostvarenog izvoza u sektoru peradarstva, koji je iznosio 49 milijuna KM, 64 posto se odnosi na prerađevine, 24 posto na meso peradi, sedam posto na jaja, a pet posto na živu perad, a od ukupnog uvoza (35 miliona KM) 67 posto odnosi se na meso peradi, 15 posto na prerađevine, 12 posto na živu perad i 15 posto na prerađevine.

Šehić je rekla kako je ključno tržište za BiH bila Srbija, u koju se izvezlo 28 posto od ukupnog izvoza sektora peradarstva, dok je 27 posto izvoza završilo na Kosovu, 26 posto u Makedoniji, a 18 posto u Crnoj Gori, dok su potencijalna tržišta Surinam, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein i Katar.

Feđa Begović, predstavnik firme "CDS konsalting", koja je zajedno sa Komorom napravila ovu analizu, ističe da je kada je riječ o uvozu i izvozu voća i povrća, prošlogodišnji izvoz porastao za 36 posto ili 39 milijuna KM u odnosu na 2014. godinu, dok je zabilježen rast uvoza od 10 posto ili 26 milijuna KM.

Smrznute maline ključni proizvod

Prema njegovim riječima, od ukupnog izvoza voća i povrća koji je prošle godine iznosio 149 milijuna KM 69 posto se odnosi na voće, 21 posto na povrće, a 10 posto na preradu, dok je ukupan uvoz iznosio 293 milijuna KM, od čega se 50 posto odnosi na voće, 26 posto na povrće i 24 posto na preradu.

Begović je istaknuo kako su smrznute maline ključni proizvod koji je izvezen iz BiH, čija je ukupna vrijednosti iznosila 50 milijuna KM, zatim slijede svježe jabuke, kojih je izvezeno 14 milijuna KM, 11 milijuna KM svježih krušaka, koliko i svježih kornišona i šest milijuna KM svježih šljiva.

Kada je riječ o uvozu i izvozu ljekovitog i aromatičnog bilja, gljiva, šumskih plodova eteričnih ulja i meda, on je naveo da je prošle godine zabilježen pad izvoza od 12 posto ili 3,8 milijuna KM u odnosu na 2014, te zanemarivo smanjenje uvoza, tako da je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 303 posto.

Od ukupno ostvarenog izvoza koji je prošle godine iznosio 29 milijuna KM, 46 posto se odnosi na gljive, 22 posto na šumske plodove, 16 posto na ljekovito bilje, 11 posto na eterična ulja i pet posto na začine, dok je zanemarljiv izvoz meda.

Ukupan uvoz iznosio je oko devet milijuna KM, od čega se 44 posto odnosi na ljekovito bilje, 22 posto na gljive, 18 posto na med, šest posto na eterična ulja i po pet posto na začine i šumske plodove, prenijela je Srna.