U BiH se nalaze tri ekološke bombe

Na području Bosne i Hercegovine nalaze se tri od deset termoelektrana na zapadnom Balkanu koje se smatraju najvećim uzročnicima onečišćenja okoliša, rezultati su istraživanja što su ih u utorak u Bruxellesu i Sarajevu objavili zaklada "Mreža za promjene jugoistočne Europe" (SEE Change Net) i Udruga za zdravlje i okoliš (HEAL).

Te su dvije organizacije objavile zajedničko izvješće pod nazivom "Neplaćeni zdravstveni računi - kako nas elektrane na ugljen na Balkanu čine bolesnim", a u njemu je navedeno kako pet država zapadnog Balkana zbog učestalog korištenja ovakvih izvora električne energije za saniranje posljedica njihova štetnog učinka godišnje moraju izdvojiti 3,2 milijardi eura, dok ukupni troškovi koji se odnose na sve druge države pogođene onečišćenjem iz ove regije dosežu iznos od čak 8,5 milijardi eura.

Uz države Europske unije onečišćenjem sa zapadnog Balkana pogođene su i Albanija, Bjelorusija, Moldova, Norveška, zapadne regije Rusije, Švicarska i Ukrajina.

Predstavnica zaklade u BiH Vlatka Matković Puljić kazala je u Sarajevu kako, slijedom činjenice da u njoj rade tri termoelektrane koje su među najvećim ekološkim bombama u regiji, BiH nakon Srbije izdvaja najviše novca za saniranje posljedica takvog stanja, a prije svega za zdravstvenu skrb o osobama oboljelih uslijed onečišćenja prouzročenih radom termoelektrana.

Termoelektrane su posebice sporne jer emitiraju ogromne količine sumpornog dioksida (SO2). Najvećim zagađivačem među svim promatranim termoelektranama je ona u Ugljeviku kod Tuzle, a nakon nje je termoelektrana "Nikola Tesla" u Srbiji, piše Hina.

U analizi zaklade SEE Change Net navedeno je kako je učestalo korištenje jeftinog ugljena i lignita razlog zbog kojega je zrak na zapadnom Balkanu do dva i pol puta zagađeniji od razine dopuštene standardima koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

Štetne tvari koje emitiraju termoelektrane na zdravlje ljudi najčešće ostavljaju posljedice prouzročivši oboljenja pluća i srca, a posljedično to dovodi do većeg broja smrtnih slučajeva

Procjena je WHO kako se zdravstveni troškovi povezani sa zagađenjem zraka multipliciraju na razičite načine kada se analiziraju svi učinci što ih ostavlja onečišćenje zraka. U slučaju Srbije to znači izdvajanje čak 33,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), u BiH 21,5 posto, dok u Njemačkoj, koja sustavno vodi računa o zaštiti okoliša, takvi troškovi dosežu do 4,5 posto BDP-a, a u Velikoj Britaniji tek 3,7 posto.

Preporuka zaklade SEE Change Net tijelima Europske unije je da ne zatvaraju oči pred ovim činjenicama i da zemlje zapadnog Balkana, koje pretendiraju na članstvo u Uniji, uključe u programe osiguranja kvalitete okoliša, uključujući one čiji je cilj smanjiti emisiju štetnih tvari i osigurati proizvodnju električne energije iz ekološki prihvatljivih izvora.