U BiH će 2050. živjeti oko 8 posto manje stanovnika

Najnovije projekcije populacijskih kretanja u Europi, izrađene na temelju statistika nekoliko utjecajnih američkih i međunarodnih institucija, za iduća desetljeća najavljuju zabrinjavajuće demografske trendove u našemu dijelu svijeta.

Ako je vjerovati procjenama koje se temelje na podacima američke Centralne obavještajne agencije (CIA-e), američke Trgovačke komore, američkog Ureda za popis stanovništva i Međunarodne baze podataka, do 2050. godine države europskoga juga i jugoistoka uglavnom će postajati sve praznije, a zemlje europskoga sjeverozapada sve napučenije ljudima. Pustinja na jugu ne temelji se na nekakvoj fantomskoj pretpostavci klimatskih promjena, nego na prirodnim trendovima i najčešćim uzročnicima svake depopulacije: iseljavanju, starenju i sve rjeđem rađanju stanovništva, piše Slobodna Dalmacija.

Hrvatska će 2050. – tvrdi ova prognoza – brojiti tek oko 3.860.000 ljudi. To zvuči dosta deprimirajuće iz svakog aspekta, ali Hrvatima za utjehu, situacija će u gotovo svim susjednim državama biti još znatno dramatičnija. Srbija će, s pet i pol milijuna stanovnika, biti na samome dnu europske ljestvice, s demografskim padom većim od 33 posto.

Veći gubitak nacionalnoga korpusa u Europi predviđa se samo Litvi, Letoniji i Moldaviji, kojima predstoje snažna iseljavanja i gubici do 40 posto stanovništva.

Zanimljivo je da se za Bosnu i Hercegovinu ne prognozira puno drastičniji manjak stanovnika od hrvatskoga: procjene pada kreću se oko osam posto. Crna Gora će također imati manjak od osam, a Makedonija oko četiri posto stanovništva. Jedinu svijetlu demografsku točku na Balkanu predstavlja Kosovo, kojemu se smiješi prirodni prirast od čak 17 posto (2050. bi mogli imati više od 2 milijuna i 200 tisuća stanovnika).

Najnaseljenije i očito najpoželjnije europske zemlje za život za 30-ak godina bit će Irska, Island i Luksemburg, koji će porasti od 20-ak posto pa sve do 33 posto od postojećega broja državljana.

Švedska će biti brojnija za najmanje dva milijuna ljudi, Norveška, Belgija i Švicarska za oko milijun, Italija za dva, a Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo će imati od četiri do pet milijuna stanovnika više nego danas. Najave porasta od oko pola milijuna stanovnika odnose se i na Austriju.

Znakovita je i slutnja nadolazeće demografske katastrofe u Sloveniji, koja će, sudeći po ovome dokumentu, 2050. pasti na tek milijun i pol stanovnika.

U nešto manjim postocima demografski gubici predviđaju se i u Finskoj, Danskoj, Portugalu, Češkoj, Poljskoj, Bugarskoj, Ukrajini, pa čak i Albaniji.