Trump zaustavio Sjeverni tok 2, sada ga želi oživjeti, dok se Njemačka protivi projektu koji je nekad branila

Njemačka vlada razmatra mjere za sprječavanje ponovnog pokretanja plinovoda Sjeverni tok 2, nakon izvješća o tajnim pregovorima između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije o njegovom mogućem oživljavanju, objavio je Bild.

Berlin smatra realnom mogućnost da Washington postigne dogovor s Moskvom i sada traži načine da ga onemogući, navode izvori bliski njemačkoj vladi.

Geopolitika često zna biti nepredvidiva, ali situacija oko plinovoda Sjeverni tok 2 doista doseže razinu apsurda. Ono što je Donald Trump tijekom svog prvog mandata snažno blokirao, sada navodno pokušava ponovno oživjeti – dok se Njemačka, koja je nekoć branila taj projekt, sada svim silama trudi da ga trajno spriječi.

Ovaj paradoksalni preokret u globalnim odnosima savršeno ilustrira kako interesi u međunarodnoj politici mogu biti krajnje nestabilni, a odluke vođene više pragmatičnim koristima nego principima.

Trumpov preokret – od sankcija do pregovora

Kada je Donald Trump 2019. godine uveo stroge sankcije protiv tvrtki koje su sudjelovale u izgradnji Sjevernog toka 2, činilo se da je sudbina plinovoda zapečaćena. Njegova administracija tvrdila je da projekt ugrožava europsku sigurnost, povećava njemačku ovisnost o ruskom plinu i jača geopolitički utjecaj Moskve. U isto vrijeme, SAD je želio progurati vlastiti ukapljeni plin (LNG) na europsko tržište, čime bi oslabio rusku dominaciju u energetskom sektoru.

Pročitajte još

Sjeverni tok: Laži i izmišljotine

Sankcije su bile toliko učinkovite da su prisilile izvođače radova da se povuku, a Njemačka je, unatoč negodovanju, na kraju obustavila certifikaciju plinovoda početkom 2022. nakon ruske invazije na Ukrajinu.

No sada, prema izvješćima Financial Timesa i Bilda, Trumpova administracija ispituje mogućnost ponovnog pokretanja Sjevernog toka 2 – ovog puta kao dio šireg dogovora s Moskvom. Šuška se da bi plinovod mogao biti uključen u mogući mirovni sporazum za Ukrajinu, što otvara brojna pitanja o konzistentnosti Trumpove vanjske politike.

Njemačka se sada buni protiv vlastitog projekta

Ako je Trumpova promjena stava zbunjujuća, reakcija Njemačke je jednako paradoksalna. Berlin, koji se godinama borio za završetak Sjevernog toka 2, sada traži pravne i regulatorne mjere kako bi spriječio bilo kakav pokušaj njegova ponovnog pokretanja.

Njemačka je, unatoč protivljenju SAD-a, inzistirala na tome da je plinovod čisto ekonomski projekt koji će osigurati stabilnu opskrbu plinom. Čak i nakon američkih sankcija 2019., kancelarka Angela Merkel odlučno je branila Sjeverni tok 2, tvrdeći da je riječ o suverenoj odluci Njemačke i da Washington nema pravo diktirati europsku energetsku politiku.

Međutim, nakon što je Berlin potpuno prekinuo energetske veze s Moskvom nakon ruske agresije na Ukrajinu, sada pod svaku cijenu želi spriječiti povratak tog plinovoda. Dakle, Njemačka, koja je nekoć tvrdila da SAD nema pravo utjecati na njezinu energetsku sigurnost, sada zahtijeva od Washingtona da ne pokrene projekt koji je ona sama desetljećima gradila.

Tko ovdje s kim ratuje, a tko se miri?

Ova situacija otvara zanimljivo pitanje – ako je Trump prije četiri godine uništio energetski savez između Njemačke i Rusije, kako to da sada želi ponovno obnoviti veze s Moskvom, ali na račun Njemačke?

Prvo je Trump posvađao Njemačku i Rusiju, uvodeći sankcije protiv plinovoda. Kada je Njemačka konačno odustala od ruskog plina, sada se Trump želi pomiriti s Moskvom, ali preko leđa Berlina. Njemačka, koja je prije ljutito branila Sjeverni tok 2, sada traži da ga se spriječi.

Čitava situacija odražava nepredvidivost vanjske politike i kako se strateški interesi mijenjaju ovisno o političkoj moći, a ne principima.

Geopolitička stvarnost: Nema prijatelja, samo interesi

Ovo samo pokazuje da u međunarodnoj politici nema trajnih saveznika, samo trajnih interesa.

Trump je u prvom mandatu smatrao da će blokadom Sjevernog toka 2 oslabiti Rusiju i ojačati američke energetske interese u Europi. Sada, ako se ove špekulacije pokažu točnima, Trump u drugom mandatu možda vjeruje da oživljavanjem plinovoda može pridobiti Moskvu i resetirati odnose s Rusijom, ne mareći previše za Njemačku. Njemačka je pak napustila svoju prijašnju energetsku politiku i sada brani ono protiv čega se nekoć borila.

Ironično, Trump koji je tvrdio da će Njemačka postati "talac ruskog plina", sada možda sam pokušava stvoriti novu ovisnost o ruskim energentima, ali pod američkim nadzorom.

Ostaje za vidjeti hoće li se ovaj apsurd doista realizirati, ali jedno je sigurno – Sjeverni tok 2 nije samo cijev pod morem, već simbol stalnih promjena geopolitičkih interesa.