Tri kontroverze aktualnog socijalno-ekonomskog stanja u BiH
U Bosni i Hercegovini je počinjena generacijska greška nametanjem javnog upisa dionica za model privatizacije te izdavanjem certifikata kojima je kupovan socijalni mir a nisu stvarana nova radna mjesta.
To je mišljenje međunarodnog eksperta za razvojnu ekonomiju Zlatka Hurtića, uvodničara na današnjoj redovnoj sesiji asocijacije nezavisnih intekelktualaca ''Krug 99“ u Sarajevu o temi: "Zablude i kontroverze socijalno-ekonomskog stanja BiH".
''Odgovorno tvrdim da privatizacija nije bila ni pljačkaška ni tajkunska, kako se često o tom procesu govori i piše, već je neuspjeh prouzročen greškama. Takav model je privukao investitore kojima je cilj bio kupovina imovine a ne pokretanje proizvodnje'' izjavio je Hurtić.
Druga kontroverza socijalno-ekonomskog stanja u državi su, po njemu, ogromna proračunska davanja za socijalnu zaštitu, najveća u regiji, koja ne donose željeni cilj - socijalnu sigurnost građana već, naprotiv, siromaštvo raste.
Hurtić zaključuje da toliki proračunski novac za ove namjene ne ide u cjelosti u prave ruke nego nesiromašnim kategorijama.
''Je li ovdje u pitanju neznanje, nesposobnost vlada ili kupovina izbornih poena'' problematizira on uz napomenu da su borački zakoni donošeni pred izbore.
Treća kontroverza aktuelnog socijalno-ekonomskog stanja u BiH je radno zakonodavstvo, koje po njegovim riječima, poslodavce tjera da dio radnika zapošljavaju nacrno jer jedino tako mogu financijski opstati. U suprotnom, ako bi se ponašali posve legalno, loše bi prošli.
''Naš zakon o radu kreira, dakle, nova radna mjesta, ali u sivoj ekonomiji. Onog trenutka kad registrirate biznis, stali ste pred 'streljački stroj'' riječi su Zlatka Hurtića.
Selektivna primjena Zakona o stečaju samo je jedna od posljedica lošeg poslovnog ambijenta u državi, također smatra on.
''Primjenjuje li se gdje treba ili samo za 'politički' slaba poduzeća'' problematizira Zlatko Hurtić i kao očit primjer za (ne)primjenu Zakona o stečaju navodi slučaj tuzlanske tvrtke "Dita".
