Na evidenciji Službe za zapošljavanje HNŽ-a Mostar trenutno su prijavljene 52 osobe koje se vode kao invalidi rada. Sve do 2010. godine Služba za zapošljavanje financirala je i sufinancirala projekte zapošljavanja osoba s invaliditetom, među njima i invalide rada, ali je odziv poslodavaca za zapošljavanjem invalida i invalida za samostalnim pokretanjem posla bio manji od 50 posto.
U razgovoru s djelatnicima Službe, doznajemo kako je daleko veći broj invalida, ali se kao takvi ne prijavljuju na evidenciju iz straha da ih poslodavci neće zaposliti.
Inspektori rada
Antonijo Vujica, pomoćnik ministra zdravstva, rada i socijalne zaštite HNŽ-a ističe kako je novim županijskim zakon predviđeno usvajanje dviju točaka kojima bi se definirala zaštita na radu. Do sada ova županija nije imala zakonski definiranu zaštitu na radu. Novim bi zakon na razini županije, radnici bili bolje zaštićeni nego zakonom na razini Federacije BiH.
U trenutku pisanja teksta, dvije točke prijedloga dopune zakona kojima bi se ovo definiralo, i dalje su bili na županijskoj skupštini koja je bila zauzeta smjenama ministara.
Vujica kaže kako u HNŽ-u rade 4 inspektora rada i jedan inspektor zaštite na radu. Inspektorima bi trebalo 7 godina da urade kontrole svih tvrtki na području županije.Na posljednjem javnom pozivu iz 2010. godine, Služba je planirala zaposliti 29 invalidnih osoba, ali su na ovaj način zaposlili svega njih 14. Jednostavno se više njih nije ni prijavilo, kažu nam iz Službe za zapošljavanje HNŽ-a Mostar.
Trenutno je u ovoj Službi prijavljeno 35 tvrtki, javnih i privatnih, koje upošljavanju 236 invalidnih osoba i na taj način ostvaruju pravo na poticaje. Od početka ove godine, s popisa Službe za zapošljavanje izbrisano je 2563 osobe, 23 invalida i dva invalida rada.
U neslužbenom razgovoru, naši sugovornici ističu kako je pogrešna predodžba koju ljudi imaju o invalidima rada, kao i sami invalidi. Ako si invalid ne moraš odmah u invalidsku mirovinu, kažu nam sugovornici. Ali, dodatan je problem kako na županijskim razinama nisu definirani pravilnici kojima bi se ustrojio način profesionalne rehabilitacije i osposobljavanja invalida za druge lakše poslove.
Ovo je, pak, od 2011. godine problem novoosnovanog Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom koji je preuzeo financiranje i sufinansciranje programa razvoja gospodarskih društava za zapošljavanje osoba sa invaliditetom i zaštitnih radionica, isplatu novcˇanih nadoknada i stimulansa, kao i financiiranje i sufinanciranje programa za održavanje zaposlenosti osoba s invaliditetom.
Osnivanje Fonda, posljedica je implementacije Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju osoba sa invaliditetom proglašenim 2010. godine koji je donio Parlament Federacije BiH.
Na internet stranicama Fonda navodi se kako je u sklopu dva Javna poziva, objavljena početkom i krajem 2013. godine, za dodjelu novčanog stimulansa za novo zapošljavanje osoba s invaliditetom, posao dobilo 255 osoba s najmanjim 60 postotnim invaliditetom, širom Federacije Bosne i Hercegovine.
S tri i pol milijuna KM, financirani su programi provođenja profesionalne rehabilitacije nezaposlenih osoba s invaliditetom, održivost i razvoj gospodarskih društava i zaštitnih radionica, koje zapošljavaju osobe sinvaliditetom, u sklopu čega je, zaposlenje dobilo 17 osoba s invaliditetom.
U travnju ove godine Fond je objavio Javni poziv dodjele novčanog stimulansa od 1.300.000 KM za nezaposlene osobe s invaliditetom koje se samozapošljavaju kroz pokretanje određenog oblika samostalne djelatnost i poslodavce koji prihvate da zaposle jednu ili više osoba s invaliditetom.
Naši sugovornici, mišljenja su kako je funkcionalnije i efikasnije novac izdvajati za prilagodbu radnog mjesta, profesionalnu rehabilitaciju i preškolovavanje, nego izdvajati za izravno financiranje zapošljavanja invalida.
U pravom smjeru krenulo se još 2008. kada je Vlada FBiH imenovala Komisiju sastavljenu od predstavnika osam federalnih ministarstava u čijem području se nalaze pitanja od značaja za osobe s invaliditetom, predstavnika organizacija osoba s invaliditetom, te petnaest neovisnih stručnjaka iz oblasti invalidnosti i akademske zajednice, koja je pripremila dokument ‘’Strategija za izjednačavanje moguc´nosti za osobe s invaliditetom u Federaciji BiH 2011. – 2015. godine’’.
Rad na Strategiji koju su još 2011. godine usvojili Vlada Federacije i oba doma i dalje traje. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike krajem prošle godine pokrenulo je proces evaluacije implementacije aktivnosti Strategije u nastojanju da održi fokus na ovom dokumentu, potakne i podrži ambijent za realizaciju planiranih zadataka, te je uputilo Upitnik za evaluaciju implementacije Strategije na 79 nadležnih federalnih i županijskih institucija.

Odgovore je dostavila svega 21 institucija. Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike priznaju kako je evaluacija implementacije Strategije dala zabrinjavajuc´e rezultate. Opširnije o Strategiji možete pronaći na linku.
Tekst možemo zaključiti navodima iz Strategije koji kažu kako su stvoreni institucionalni mehanizmi za provedbu usvojenih međunarodnih normi, ali se mnoga pitanja u oblasti invaliditeta i dalje ne rješavaju u duhu odredbi UN Konvencija o pravima osoba s invaliditetom.
Ovo se može postići jedino ako se svi uključimo i pokažemo spremnost na provođenju već usvojenih zakona i izradi novih dokumenata kojima bi se poboljšao život invalida.
Strategija u HNŽ-u
U implementaciji Programa ‘'Podrška izrade lokalnih akcionih planova za implementaciju Strategije za izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom u Federaciji BiH 2011. - 2015. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je u 2013. godini potpisalo Protokol o suradnji s Udruženjem roditelja i prijatelja osoba s posebnim potrebama „Sunce" Mostar, koje je kao Lider koalicije HNŽ okupilo sljedeća udruženja: Humanitarna udruga „Cvijet" Čapljina, Udruženje roditelja i omladine s posebnim potrebama Konjic, Udruga građana roditelja djece s posebnim potrebama „Djeca nade" Prozor Rama, Udruženje gluhih i nagluhih .,Sluh" HNŽ Mostar, Udruga roditelja i prijatelja djece s posebnim potrebama „Susret" Čitluk, Udruženje „Ružičnjaka-Los Rosalesa" Mostar, Udruženje invalida rada HNK/Ž — Mostar, Udruga paraplegičara i oboljelih od dječije paralize HNŽ/K.
Zadatak koalicije bio je da pripremi i sa nadležnim institucijama usuglasi Nacrt Akcionog plana za implementaciju Strategije u HNŽ, te da isti dostavi Skupštini HNŽ na usvajanje. Zaključno sa 31. siječnja 2014. godine, ovaj zadatak je ispunjen do poslednje faze tj. usvajanja od strane Skupštine HNŽ.
Obzirom da je Udruženje invalida rada HNŽ — Mostar sudjelovalo u definiranju prioriteta i rješenja u okviru Akcionog plana za implementaciju Strategije u HNŽ imali su priliku afirmirati i kreirati rješenja i prema potrebama invalida rada, navode u pisanom odgovoru našem portalu iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike koji potpisuje ministar Vjekoslav Čamber.