Tomislavgrad: Općina izrazila potrebu za otvaranje mljekare
Loša organizacija u svim segmentima života i rada u Bosni i Hercegovini jedna je od osnovnih kočnica bržeg povlačenja sredstava koje nude različite međunarodne organizacije i fondovi EU-a.
U HBŽ to je posebno izraženo u poljoprivrednom sektoru, tako da, po svemu sudeći, od planiranih 16,3 milijuna dolara u okviru petogodišnjeg Projekta Farma 2, u to područje neće biti mnogo uloženo.
Američka razvojna agencija i Švedska vlada u razvoj konkurentnosti domaće poljoprivredne proizvodnje u BiH ulažu velika sredstva. Pri tom podržavaju mljekarstvo, peradarstvo, proizvodnju voća, povrća, ljekovitog bilja i meda.
"U okviru projekta imamo fond od 3,5 milijuna dolara namijenjen privatnom sektoru, jačanju proizvodnih organizacija legalno registriranih u BiH, koji su uključeni u sektore koje mi podržavamo", navodi Meriha Manojlović, zamjenica direktora Projekta "Farma 2". Međutim, do tih sredstava poljoprivrednici kao fizičke osobe ne mogu doći, već putem svojih otkupljivača, udruga, zadruga, pojašnjava Manojlović.
Usto što su nezadovoljni radom bivših udruga, poljoprivrednici, umjesto u kvalitetnije udruživanje, i dalje sve snage upiru u povećanje vlastite proizvodnje, piše Federalna.ba.
"Nemaju volje da se udruže u jednu udrugu proizvođača mlijeka. Svaki dan iz općine ide 30.000 litara mlijeka, a nemamo svoje mljekare. Nemamo udruge proizvođača", ističe Željko Jurič, stručni suradnik za poljoprivredu u Općini Tomislavgrada.
"Javlja se potreba da reorganiziramo postojeće udruge. Sad smo svi registrirani kao obiteljska poljoprivredna gospodarstva u sustavu obrta - kao svaki drugi biznismeni na terenu, samo što smo u poljoprivredi", kaže Jozo Kovač, proizvođač mlijeka iz Livna.
Očigledno je da su nakon okruglog stola u Livnu poljoprivrednici shvatili što im je činiti ako žele iskoristiti pogodnosti i sredstva koja im se nude kroz "Farmu 2", projekt USAID-a i Švedske vlade.
