Kada se u kontekstu priključenja Europskoj uniji pogledaju zemlje regije, Hrvatska, Srbija i Crna Gora, može se zaključiti da je u tom procesu BiH zaostala za svojim susjedima, kazao je češki veleposlanik u BiH Tomaš Szunyog u okviru predavanja "Izazovi prednosti i nedostatci procesa priključenja EU", održanog u Mostaru u organizaciji EU INFO centra Mostar i Centra za civilno društvo Kyodo iz Sarajeva.
Govoreći o češkim iskustvima, veleposlanik Szunyog je podsjetio da je njegova zemlja zahtjev za punopravno članstvo u EU podnijela 1996. godine, a da je punopravnim članom postala 2004. godine, dok je državama koje su procesu priključenja pristupile iza Češke (Bugarska, Rumunjska i Hrvatska) trebalo i više od tih osam godina.
Kada se uzme u obzir da BiH još nije podnijela niti zahtjev za punopravnim članstvom lako je zaključiti da naša zemlje, čak ni u slučaju najoptimističnijeg scenarija, ne može postati članicom prije 2020. godine.
Češki veleposlanik je podsjetio da prije podnošenja zahtjeva za punopravno članstvo BiH mora ispuniti tri uvjeta: izvršiti izmjene Ustava u skladu s presudom Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci, usvojiti zakon o državnoj pomoći te zakon o popisu stanovništva.
Nakon toga, upozorio je veleposlanik Szunyog, slijedi najteži dio posla koji će zahtijevati angažman i potporu svih struktura društva.
Jedan od najvećih problema, smatra češki veleposlanik, mogao bi biti formiranje učinkovitog i kompetentnog pregovaračkog tima koji će imati punu podršku kako civilnog društva, tako i političkog establišmenta.
Podrška pregovaračkom timu svih segmenata društva ključna je za uspješan završetak pregovora, istaknuo je veleposlanik Szunyog, jer se usklađivanje zakonskih normi i propisa s pravnim naslijeđem EU tiče svih građana i svih segmenata života u BiH.
Češki veleposlanik naveo je primjer Hrvatske, gdje bi zbog zakonskih izmjena vezanih za brodogradilišta više od pet tisuća ljudi moglo ostati bez posla, te primjer Češke u kojoj je industrija šećera, jedna od najtradicionalnijih grana češke industrije, potpuno nestala jer se češke šećerane po ulasku u EU nisu mogle nositi s konkurencijom.