Svjetski dan voda: BiH mora zaštiti postojeći vodni resurs

U povodu 22. ožujka, dana koji se odlukom UN-a od 1993. obilježava kao Svjetskog dana voda, Zavod za javno zdravstvo Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) upozorava kako dinamičan razvitak društva i sve veći pritisci na prirodni okoliš, a samim time i na vodu, postaju jedno od ključnih pitanja održivog razvoja.

Ove godine, tema Svjetskog dana voda je "Voda i energija". Hidroenergija je energija koja potiče od snage vode, koja se može koristiti za dobivanje mehaničke, a nakon toga i električne energije. Energija vode je najznačajniji obnovljivi izvor energije, a ujedno i jedini koji je ekonomski konkurentan fosilnim gorivima i nuklearnoj energiji. Moderne hidroelektrane mogu do 90 posto energije vode pretvoriti u električnu energiju, navodi se u priopćenju Zavoda za javno zdravstvo HNŽ-a.

Budući da se u zadnjih sto godina broj stanovnika povećao deset puta, ukupna potrošnja energije je porasla dvije stotine puta.

Zbog povećanih potreba za energijom zadnjih 100 godina intenzivno se trošila kemijska energija fosilnih goriva, koju su biljke u davnoj prošlosti milijunima godina skupljale od Sunca. Izgaranjem fosilnih goriva oslobađa se toplina koja se koristi za zagrijavanje vodene pare i pokretanje parnih turbina, odnosno generatora. Uz ovaj proces se stvara i velika količina ugljičnog dioksida koji je odgovoran za efekt staklenika, odnosno za globalno zagrijavanje. Jedini izlaz su izvori energije koji ne stvaraju stakleničke plinove.

Jedan od takvih izvora je energija vode. Energija vodotoka je izvor energije koji ne zagađuje okoliš, jer nema ispuštanja štetnih plinova u atmosferu. U posljednjih tridesetak godina, proizvodnja energije u hidroelektranama je utrostručena, ali je time udio hidroenergije povećan za samo 50 posto, navod se dalje u priopćenju.

Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih zemalja u Evropi i u svijetu koja ima značajne rezerve čiste vode za piće. Međutim, problem predstavlja neadekvatno odlaganje tekućih i čvrstih otpadnih materija.

Biološko-kemijsko prečišćavanje tekućih otpadnih materija koje se ispuštaju u vodotoke na području Federacije BiH se ne vrši, dok se otpadne vode mehanički prečišćavaju samo u nekoliko gradova (Gradačac, Srebrenik, Neum).

Ako uzmemo u obzir da vode sa šest od ukupno osam većih slivnih područja u Bosni i Hercegovini imaju prekogranični karakter (slivovi Une, Drine, Save, Neretve, Trebišnjice i Cetine), jasno je koliko je važno uložiti dodatne napore vezane za zaštitu postojećih vodnih resursa.

Značaj suradnje u upravljanju ograničenim resursima vode u svijetu, kako navodi UNESCO, ne smije biti podcijenjen, jer zagađenje vode ne poznaje granice.

Manje zagađenje vodnih resursa znači veće količine vode, veću proizvodnju energije, veće ekonomske uštede i čišći okoliš, a samim tim i unaprjeđenje zdravlja stanovništva, stoji na kraju priopćenja za javnost Zavoda za javno zdravstvo HNŽ-a.