Sve je manje mjesta gdje vam fali još jedan papir!

U jedan sarajevski frizeraj za muškarce ulazi nasmijani četrdesetogodišnjak i pita može li jedno šišanje.

„Nisam planirao, ali sam posao u zemljišno-knjižnom uredu završio za pet minuta umjesto za pet sati, koliko sam mislio da će trajati“, govori s osmijehom. Svi u frizeraju se smiju.

„Nije to ništa“, dobacuje stariji muškarac s frizerske fotelje.

„I ja sam neki dan posao oko zamjene vozačke dozvole završio za tren – trebala mi je samo uplatnica. I još nije bilo gužve. Ne mogu da vjerujem. Boga mi se neke stvari u ovoj zemlji mijenjaju na bolje“, zaključuje radosno.

I zaista - u sarajevskom zemljišno-knjižnom uredu, gdje se nekada satima stajalo u redovima, moguće je dobiti izvod za pet minuta. Isto je i u zemljišno-knjižnim uredima širom BiH, a u općinskim matičnim uredima za zamjenu lične karte ili vozačke dozvole i drugih ličnih dokumenata više nisu potrebni rodni list, ne stariji do šest mjeseci, ili izvod iz CIPS-a – sve to je rezultat reforme javne uprave.

A što se zapravo desilo? Izmjenama zakona o upravnom postupku na nivou BiH i oba entiteta definirano je da se od građana, prilikom odlučivanja u upravnom postupku, ne smiju tražiti uvjerenja i drugi javni dokumenti o činjenicama o kojima organi uprave i institucije inače vode službene evidencije – to sada institucije pribavljaju same i po službenoj dužnosti!

Ovo znači da „službeni organi“ ili institucije moraju komunicirati između sebe po službenoj dužnosti i da građani više ne moraju ići od jedne do druge institucije ili od jednog do drugog šaltera, što im ubrzava ili skraćuje put do mnogih usluga i pojednostavljuje procedure. Istina, ove zakonske odredbe se još uvijek ne primjenjuju u nekim drugim slučajevima, a ni građani ne znaju dovoljno o ovoj mogućnosti, pa se često iznenade ili ne traže svoja prava.

Ove promjene su dio reforme javne uprave koja se u BiH odvija na osnovu strateškog opredjeljenja Vijeća ministara BiH, entitetskih vlada i Vlade Brčko distrikta BiH, a pod koordinacijom Ureda za reformu javne uprave u BiH i snažnu podršku Delegacije Europske unije u BiH, koja je u periodu od 2004. do 2020. godine, od osnivanja Ureda koordinatora za reformu javne uprave, u ovaj proces uložila 110 milijuna eura, kroz 210 projekata.

“Reforma javne uprave u Bosni i Hercegovini znači brže usluge, manje papirologije i više transparentnosti u vlasti. Od suštinske je važnosti ne samo za jačanje upravljanja i poboljšanje javnih usluga, već i za poticanje ekonomskog rasta i jačanje društvene kohezije. Ove promjene također su ključne za napredak na putu ka EU i za cjelokupni razvoj”, kaže Stefano Ellero, šef kooperacije u Delegaciji EU u BiH.

Ključna institucija zadužena za koordinaciju i implementaciju procesa reforme javne uprave je Ured koordinatora za reformu javne uprave.

„No najveći posao je na institucijama Bosne i Hercegovine, Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH, koje su odgovorne za provedbu planiranih aktivnosti i mjera iz Strateškog okvira za reformu javne uprave i akcionog plana“ kaže Darko Kasap, koordinator za reformu javne uprave u BiH. On pojašnjava da je reforma dio procesa pristupanja BiH Europskoj uniji, te da se ona provodi uz snažnu podršku i pomoć Delegacije Europske unije u BiH, koja je dugogodišnji partner Ureda koordinatora.

Među promjenama odnosno reformama su i izmjene Zakona o državnoj službi u institucijama BiH, kojima je olakšane prijava na konkurse za zaposlenje (bez „papirnih“ prijava – dovoljno je elektronskim putem poslati sva potrebne dokumente). Istovremeno je olakšano i napredovanje službenika na nivou BiH, a uspostavljen je i inspektor za državnu službu. Istovjetni procesi će se desiti i u entitetima i Distriktu Brčko.

„Izmjenom Zakona Agenciji za državnu službu BiH data je nadležnost da uspostavi i vodi registar zaposlenih u institucijama BiH, a zaposleni više neće prolaziti kroz probni rad“, pojašnjava Kasap.

Reformom su uspostavljene i određene olakšice za privrednike - Uprava za indirektno oporezivanje je uspostavila elektronsku komunikaciju s obveznicima i sada je knjigovodstvene evidencije KiF I KUF moguće podnijeti u elektronskoj formi. Putem portala ePorezi obveznicima indirektnih poreza je, pored pristupa svojim karticama, omogućeno da iz vlastitog ureda ili doma elektronskim putem podnesu prijave PDV-a i akciza, ali i zahtjeve o kojima odlučuje Uprava, a sama Uprava je počela s implementacijom novog tranzitnog sistema, koji je usklađen s carinskim zakonodavstvom EU i Konvencijom o zajedničkom tranzitnom postupku.

“UIO se 30. 8. 2024. godine zvanično priključila u komunikacionu mrežu CCN/CSI u Briselu, i to tako što je Sektor za informacione tehnologije UIO uspješno izvršio instalaciju i konfiguraciju komunikacione opreme isporučene od strane DG TAXUDA-a iz Brisela”, kažu u Upravi i napominju da su tako stvoreni uvjeti da u roku od godinu dana BiH postane članica Konvencije o zajedničkom prijevozu u EU što će dovesti do boljeg poslovnog ambijenta u BiH, od čega će najveću korist imati poslovna zajednica.

„Proces će biti brži i jednostavniji kad BiH postane punopravna članica NCTS konvencije. Npr. roba koja ide iz BiH manje vremena će čekati na graničnim prijelazima, a to svakako znači ubrzanje protoka roba. Istina, sve će zavisiti od broja kamiona na granici u datom trenutku, ali vozači kamiona neće imati potrebu da donose papire u carinu na granici jer će svi već biti u sistemu i carina će unaprijed znati koji kamion dolazi, koja je roba u pitanju, te imati uvid u sve papire koji prate tu robu. U tom smislu veliki broj kamiona će proći granicu bez bilo kakvog zaustavljanja“, pojašnjavaju u UIO BiH.

Istovremeno je u Republici Srpskoj pojednostavlјeno izdavanje licenci za obavlјanje zaštite i zdravlјa na radu, pregled i ispitivanje sredstava za rad i sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu, ispitivanja uvjeta radne sredine, odnosno kemijskih, bioloških i fizičkih štetnosti a poduzeća odnosno pravni subjekti više ne moraju dostavljati ovjerene kopije rješenja o upisu u odgovarajući registar.

„Sada je moguća sve potrebne dokumente, a ima ih više od 10, slati e-mailom, ali mnogi od nas još nemaju povjerenja u taj sistem, pa šaljemo i poštom i e-mailom - sreća je da se zahtjevi za licence ne šalju često“, kažu u jednoj od licenciranih kompanija.

Napredak u procesu reformi potvrdila je i Europska komisija u izvještaju iz novembra 2024. godine, u kojem ocjenjuje da je „postignut određeni napredak u reformi javne uprave“.

„Promjene često nisu vidljive i sporo se odvijaju, ali su institucije napravile određene pomake kako bi stanovnicima BiH bio omogućen kvalitet usluga kao u EU. No reforma javne uprave zahtijeva financijska sredstva i bit će potrebno da vlasti osiguraju veću podršku iz budžeta za reformske aktivnosti”, pojašnjava Kasap.

Dio ovog procesa je i usvajanje novog Zakona o slobodi pristupa informacijama u institucijama BiH, na koji javnost ima brojne primjedbe, ali je činjenica da iz njega proizlazi obaveza za sve institucije da uspostave elektronski Registar zahtjeva za pristup informacijama te da sve odluke i akte objavljuju na svojim web-stranicama u roku od 15 dana nakon usvajanja.

Ured koordinatora je u periodu prije usvajanja novog ZOSPI snažno insistirao na većoj javnosti rada svih institucija i u tom procesu postao lider kada je riječ o transparentnosti - istraživanje o otvorenosti institucija sistema vlasti, koje Udruženje građana „Zašto ne“ provodi u suradnji s organizacijama civilnog društva iz regije, pokazalo je da je Ured za reformu javne uprave u BiH treća najotvorenija javna institucija u regiji.

„Iako je generalni rezultat u ovoj oblasti nezadovoljavajući, određene institucije rade na svojoj otvorenosti i ostvaruju dobre rezultate. Od 61 organa uprave koji je bio obuhvaćen istraživanjem za 2023. godinu, a generalno i od svih institucija izvršne i zakonodavne vlasti u BiH, Ured koordinatora za reformu javne uprave ima najbolji rezultat kada su u pitanju otvorenost i transparentnost u Bosni i Hercegovini, s 88%. Pored toga, ova institucija je treća najotvorenija institucija u regiji“, piše u Izvještaju 'Otvorenost izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini i regionu'.

Reforma koja se provodi od 2006. godine, stanovnicima i stanovnicama BiH na kraju bi trebala osigurati elektronske usluge bez prikupljanja papirologije na šalterima, pouzdanije i brže javne usluge, odgovorne državne službenike koji rade prema savjesti i bez političkog utjecaja, rukovodioce koji racionalno troše novac poreznih obveznika te jake institucije otporne na svaki oblik korupcije. No „potrebno je da Bosna i Hercegovina privede kraju suštinske korake za unapređenje cjelokupnog funkcioniranja svoje javne uprave, tako što će osigurati profesionalnu i depolitiziranu državnu službu te koordiniran cjelodržavni pristup izradi politika (Ključni prioritet 14. iz Mišljenja). Prošlogodišnje preporuke Komisije djelomično su realizirane“, stoji u izvještaju iz novembra 2024. godine.

Ali u BiH sve više ljudi razumije da efikasnija javna uprava, koja radi direktno u interesu građana, može doprinijeti smanjenju siromaštva, ekonomskom razvoju i poboljšanju javnih usluga.

"Građani najlakše mijenjaju percepciju kada osjete konkretne mjere i dobiju konkretnu korist za sebe od reformi. Reformom se postiže učinkovitija, transparentnija i otvorenija javna uprava, okrenuta ka građanima i gospodarstvu. Digitalna transformacija stvorit će pretpostavke za višu stopu ekonomskog rasta i ubrzati ekonomski razvoj BiH. Digitalizacijom se rješava čuveni dugogodišnji problem 'Fali vam još jedan papir', olakšava dobivanje potrebnih dokumenata te znatno štedi vrijeme i novac“, kaže Kasap.

Istini za volju, mnogo je primjedbi na sporost reforme - Srđan Blagovčanin iz Transparency International u BiH piše da se „suštinski iskorak u reformiranju javne uprave nije desio. Odnosno, sve u svemu, političke volje nema, a posljedično, ni kapaciteta za ozbiljnu reformu“, i Ured za reviziju institucija BiH ima brojne primjedbe, ali reforma je proces. Duga je lista preuzetih ciljeva, a kako efikasna javna uprava nije moguća bez stručnih i odgovornih javnih službenika, plan reforme naglašava važnost stručnog i odgovornog kadra, pa će kroz opsežne programe obuke državnim službenicima biti omogućeno stjecanje novih vještina kako bi odgovorili na zahtjeve moderne uprave. Ova profesionalizacija ne samo da gradi povjerenje građana već i usklađuje BiH sa zahtjevima za članstvo u EU, osiguravajući odgovorniji i efikasniji javni sektor.