Svaki stanovnik godišnje baci oko 200 eura hrane

U Hrvatskom saboru održana je tematska sjednica Odbora za poljoprivredu s temom "Bacanje i doniranje hrane". Upozoreno je kako se velike količine hrane bacaju zbog nedostatne infrastrukture za doniranje hrane, unatoč velikoj stopi siromašnog stanovništva, javlja agencija Anadolija.

Predsjednik Odbora za poljoprivredu Davor Romić sazvao je tematsku sjednicu Odbora zajedno sa Odborom za zdravstvo i socijalnu politiku i Odborom za zaštitu okoliša i prirode.

Romić je uvodno naglasio kako je cilj Hrvatske kao socijalne države smanjiti stopu rizika od siromaštva koja iznosi 20 posto i veća je od EU gdje iznosi 17,3 posto.

"U Hrvatskoj radi 46 pučkih kuhinja koje dnevno izdaju preko 10.000 obroka. Apsurd je da se u Hrvatskoj godišnje 380.000 tona otpada od hrane baca", smatra Romić.

Na razini EU godišnje se baci 88 milijuna tona otpada od hrane, sa projekcijom rasta na preko 120 milijuna tona do 2020. godine.

Zastupnica Ines Strenja Linić smatra kako je problem složen i kako ga treba rješavati multidisciplinarno, na razini najmanje triju ministarstava. Oko 8,1 posto stanovnika EU živi u ozbiljnoj materijalnoj oskudici, a 10,5 posto kućanstava ima slab intenzitet zapošljavanja, upozorila je Strenja Linić.

Dodala je kako je Hrvatska na razini EU najranjivija po stopi siromaštva, jer se oko petine građana Hrvatske nalazi na rubu siromaštva. Najizloženije skupine su djeca, mladi, samohrani roditelji, osobe iznad 65 godina i jednočlana kućanstva.

Biljana Borzan, glavna izvjestiteljica Europskog parlamenta (EP) za pitanje bacanja i sigurnosti hrane, u uvodom je izlaganju istaknula kako se radi o temi o kojoj postoji najviša razina suglasja, da je riječ o nadstranačkoj temi koja briše političke razlike, kako u EP, tako i u Hrvatskom saboru.

Borzan je poručila kako je crvena linija preko koje se ne smije prijeći sigurnost hrane, odnosno da se smanjenje bacanja hrane ne smije provoditi nauštrb zdravlja, odnosno trovanjem krajnjih korisnika.

"Svakom četvrtom Europljaninu, njih oko 125 milijuna, prijeti glad, odnosno siromaštvo, dok istovremeno građani i institucije bacaju velike količine hrane", poručuje Borzan i dodaje kako se radi o nemoralnoj i za okoliš štetnoj situaciji.

Godišnje se na razinu EU po stanovniku baci oko 200 eura hrane, kaže Borzan.

Doniranje hrane u Republici Hrvatskoj regulirano je Pravilnikom o uvjetima, kriterijima i načinima doniranja hrane i hrane za životinje koji je donesen u 2015. godini, s tim da su donatori oslobođeni PDV-a na donirano.

Problem je što se hrana mora donirati sedam dana prije isteka roka, što je otežavajuća okolnost za trgovce, dok se zakonodavac nastoji zaštiti neispravne hrane, kaže Borzan.

"Problem u Hrvatskoj leži u skladištenju i brzom transportu namirnica do korisnika, nije razvijena infrastruktura za zaprimanje i distribucije donacija", upozorava Borzan.

Cilj današnje saborske sjednice je zajedno sa svim relevantnim institucijama i stručnjacima donijeti preporuke i mjere koje bi trebalo primijeniti u Hrvatskoj.