Svaki građanin u BiH dužan oko 3.000 KM
Javni dug BiH zaključno s krajem lipnja iznosio je 11,69 milijardi KM, što znači da je dosegnuo 40 posto BDP-a. Iako prema kriterijima međunarodnih financijskih institucija spadamo među umjereno zadužene zemlje, stručnjaci upozoravaju kako bi vlasti trebale biti obazrive prema novom zaduživanju, objavio je TV1.
Državni ministar financija Vjekoslav Bevanda nedavno je kazao kako, iako se radi o velikim brojkama, prema kriterijima Svjetske banke i MMF-a, spadamo među umjereno zadužene zemlje.
“Što se tiče stanja javne zaduženosti, na kraju 2014. udio duga u BDP-u je bio 40,85 posto. Prema mastriškim kriterijima, granica zaduženja koja je prihvatljiva je 60%. Udio servisa javnog duga u odnosu na prihode je 11,78 posto, prema kriterijima Svjetske banke i MMF-a, gornja granica prihvatljivosti je 20% ”, kazao je Bevanda.
Ako bismo ukupni javni dug podijelili na ukupnu populaciju BiH, došli bismo do rezultata da su vlasti proteklih godina svakog građanina zadužile za oko 3000 KM. I iz Centralne banke BiH su upozoravali kako javni dug bilježi stalni rast te kako su stabilna valuta i monetarna politika bitne za održivost javnog duga.
Ekonomski analitičari upozoravaju da ne bismo smjeli upasti u zamku koja se krije iza ocjene da smo umjereno zadužena zemlja. Analitičar Zlatko Hurtić kaže kako značajan dio javnog duga nije ni registriran i da takav predstavlja prijetnju makroekonomskoj stabilnosti.
‘’Bez obzira na prividne makroekonomske pokazatelje koji ukazuju da smo umjereno zadužena zemlja, smatram da to nije potpuna istina, itekako moramo biti oprezni kako ne bismo preko noći došli do položaja prezadužene zemlje’’, upozorio je Hurtić za TV1. Smatra kako, prije svega, treba izbalansirati proračune opterećene dugovanjima koja generira prekomjerna javna potrošnja.
‘’Sredstva koja posuđujemo po raznim osnovama, posebno u oblasti vanjskog duga, i sredstva koja uzimamo iz banaka ne koriste se racionalno nego za zatvaranje rupa u javnoj potrošnji umjesto u produktivne svrhe, a to su izgradnja infrastrukture i poboljšanje poslovne klime’’, smatra Hurtić.
