Što to jedemo? Teški metali u ribi, bakterije u mesu, pesticidi u voću i povrću

''Samo u prvih devet mjeseci prošle godine laboratorijskim analizama u BiH pronađeno je 1409 uzoraka ili 4,81 posto hrane koja je neispravna. Na mikrobiološke parametre analizirano je 22.126 uzoraka hrane, od toga 292 uzorka nisu bila u skladu s važećim propisima'', naveli su iz Agencije za sigurnost hrane BiH.

Kategorije kojima je najčešće pripadala hrana koja nije bila u skladu s važećim propisima su meso i proizvodi od mesa, složena jela i tijesto od žitarica te proizvodi na njegovoj bazi, a najčešći uzrok neispravnosti bila je prisutnost aerobnih mezofilnih bakterija, enterobakterija te salmonele. Na fizičko-kemijske parametre ukupno su uzorkovana i analizirana 2002 uzorka hrane, od čega 15 uzoraka nije bilo u skladu s važećim propisima. Uzrok neispravnosti bila je prisutnost teških metala iznad propisanoga MDK i ostale analize, a kategorije hrane kojima su najčešće pripadali neodgovarajući proizvodi bile su ribe i riblji proizvodi te dodaci prehrani. Velik problem u svijetu predstavljaju i pesticidi. Tako je istraživanje francuske ekološke udruge “Generations Futures”, objavljeno prije nekoliko dana, pokazalo kako gotovo tri četvrtine voća i više od dvije petine povrća iz neorganskog uzgoja u Francuskoj sadrži tragove pesticida, prenosi Večernji.ba

Postavlja se pitanje što je s voćem i povrćem koje se nalazi na trpezama stanovništva BiH. Iz Agencije za sigurnost hrane BiH istaknuli su kako kontinuirano od 2013., u suradnji s mjerodavnim inspekcijskim tijelima u zemlji, provode godišnje programe kontrole ostataka pesticida u hrani biljnog podrijetla.

''Za svaki uzorak za koji je utvrđeno prekoračenje najveće dopuštene količine ostataka pesticida provodi se procjena rizika. Na osnovi dosadašnjih rezultata godišnjih programa kontrole ostataka pesticida u hrani biljnog podrijetla utvrđeno je kako je malo vjerojatno da dugotrajna i kratkotrajna izloženost utvrđenim koncentracijama pesticida predstavljaju rizik za javno zdravlje te se rizik od izloženosti potrošača ostacima pesticida preko ispitivanih proizvoda može smatrati niskim'', rekao je za Avaz mr. sc. Džemil Hajrić, ravnatelj Agencije za sigurnost hrane BiH.

U skladu sa Zakonom o hrani, dodaje, subjekti u poslovanju s hranom u svim fazama proizvodnje, prerade, obrade i distribucije dužni su osigurati da hrana zadovoljava odredbe propisa o hrani relevantne za njihove djelatnosti i nadzirati poštivanje propisa te su odgovorni za svako oštećenje zdravlja ljudi zbog konzumiranja zdravstveno neispravne hrane. S druge strane, nutricionistica Amela Ivković O’Reilly tvrdi kako čak i manje količine pesticida u hrani mogu djelovati štetno na ljudski organizam tijekom godina, odnosno tijekom redovitoga konzumiranja takvih namirnica.

''Posebno osjetljivu skupinu čine djeca na čiji rastući organizam toksini iz pesticida imaju mnogo snažniji učinak. Dugotrajna izloženost pesticidima može imati teške posljedice na živčani sustav i prouzročiti slabo pamćenje, poteškoće u koordinaciji te smanjiti reflekse, vidne sposobnosti i motoričke vještine. Ti simptomi obično su vrlo suptilni i razvijaju se polako, a rijetko se njihov uzrok prepoznaje upravo u pesticidima'', rekla je Ivković O’Reilly. SZO, ističe ona, bilježi oko tri milijuna trovanja godišnje prouročena pesticidima, od čega čak oko 220.000 sa smrtnim ishodom, uglavnom u zemljama u razvoju.

U BiH svake godine sve veći broj stanovnika obolijeva od karcinoma želuca i debelog crijeva te, iako još nije utvrđeno što je uzrok, mnogi te vrste karcinoma povezuju s prehranom.