Stiže upozorenje iz MMF-a: Kakva su ekonomska predviđanja za BiH?

Svijet je pred novom ekonomskom olujom, ozbiljno upozorenje stiglo je iz Međunarodnog monetarnog fonda. MMF prognoze temelji na padu svjetske ekonomije u cjelini, prvenstveno Sjedinjenih Američkih Država i Kine. Tome je doprinijela pandemija, inflacija, poremećaji u snabdijevanju na globalnom tržištu. Tom istom tržištu prijete i novi problemi, već vidljivepovećane cijene energije i politička kriza Rusije i Ukrajine, gdje energetika postaje glavno oružje.

Kakva je sudbina BiH na nesigurnom globalnom tržištu?

Pojava pandemije kovida-19 inicirala je pad svjetske ekonomije, u prvom redu zbog prekida odnosa među ljudima, lancima snabdijevanja i prekidanjem proizvodnje. I tu nije kraj. Na sceni ostvarivanja političkih ciljeva. I to svako onim čim raspolaže. Neko naoružanjem, a neko moćnim oružjem energijom i energentima. To može biti veliki problem za mnoge zemlje, ali i za Bosnu i Hercegovinu. Posljedice prekida redovnog snabdijevanja energije, daleko skuplje, mogu biti katastrofalne, prenosi BHRT.

Željko Rička, profesor ekonomije objašnjava: "Bude li divljala cijena energenata padat će sve ove manje zemlje, padat će svi ti biznisi koji su zasnovani na značajnom utrošku energije. I danas imamo problem zagrijavanja Sarajeva i drugih koji koriste plin. Pazite, gospodarstvo će dugoročno gubiti svoje sposobnosti da proizvodi".

Pandemija je pokosila svijet, zabrinjavajući su podaci iz MMF-a. Od toga da je dodatnih 70 milijuna ljudi zapalo u ekstremno siromaštvo, to toga da će rezultirati kumulativnom ekonomskom štetom - gotovo 14 milijardi dolara do 2024. godine. Poboljšanju situacije neće doprinijeti ni trenutne igre velikih sila, poput Rusije, iako ruskog plina ima dovoljno, ali ne i političkih razloga.

"Ja mislim da su te stvari povezane, jako su koncentrirani na Ukrajinu i hoće li biti rata ili ne i ne obaziru se na te veze koje se u prvi mah ne vide između krize, ove političke, vojne strateške, i krize koja postoji u sferi energije u sferi plina", kazao je Srećko Đukić, bivši veleposčanik Srbije u Bjelorusiji.

Iako nisu značajni, Rusija i Ukrajina jesu trgovinski partneri BiH. Obim trgovinske razmjene s Rusijom u prošloj godini iznosio je 318 milijuna maraka. Taj iznos s Ukrajinom znatno je manji i iznosi 42 milijuna maraka. Sve to može utjecati i na BiH, iako smo mala zemlja. Posljedice skupe energije prelomile bi se ponovo preko leđa građana, koji u crno zavija i sadašnja inflacija.

A ne može, jer nema instrumente makropolitike koji bi suzbili negativne posljedice, stav je ekonomista. Opravdana je bojaznost, kažu još od većih ekonomskih šteta, te je reakcija uspavanih, nadležnih institucija neizbježna.

Admir Čavalić, ekonomski analitičar navodi: "Pokušati se pripremiti, ukoliko je to moguće shodno raspoloživim budžetima, shodno određenim sustavima robnih rezervi na eventualna dublje ekonomske krize koje se opet vežu na infaktorne efekte, za poskupljenja".

Politički problemi udar su na globalnu ekonomiju, a u tom lancu ni bh. tržište ne bi bilo izuzetak, jer manjak izvoza i pad BDP-a samo znače nastavak osiromašenja već poprilično siromašne zemlje.