Stanovništvu prijete nova poskupljenja hrane do 50 posto

Domaće proizvođače najviše ubija nekontrolirani uvoz robe koja je u EU kupljena praktično na otpadu. Sadašnja cijena hrane u BiH do svibnja naredne godine porast će za 50 posto, upozorava za "Dnevni avaz" Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i stočara Republike Srpske.

On tvrdi da je tijekom ovogodišnje ljetne suše, kada su temperature prelazile i 45 stupnjeva na suncu, najviše stradao kukuruz i da je on u ovom trenutku dvostruko skuplji od pšenice.

"Pšenica će u tom slučaju ići u stočnu hranu, rast će joj potražnja, a samim time i cijena. Namirnice kao što su meso, mlijeko i jaja sigurno će poskupjeti", govori Usorac.

Na milijunske gubitke velikih i malih poljoprivrednih proizvođača u našoj zemlji žali se Milenko Soče, potpredsjednik Seljačkog saveza FBiH i najveći poljoprivredni proizvođač u BiH.

"Proizvodnja je skoro pa prepolovljena, a štete u količinama su ogromne. Moje poduzeće u rodnim godinama posluje s dobitkom i do pet milijuna maraka, ali u 2011. on je bio umanjen za milijun maraka", objašnjava Soče.

On kaže da je količina uroda grožđa i breskve i za 60 posto manja nego prethodnih godina. "Domaće proizvođače najviše ubija nekontrolirani uvoz robe koja je u EU kupljena praktično na otpadu, zbog čega su domaći proizvođači, naprimjer, gajbu paradajza u sezoni morali prodavati za dvije marke, što je zaista poražavajuće", govori Soče.

Sead Jeleč iz Udruženja poljoprivrednika KS objašnjava da krušna žita, u prvom redu pšenica, u odnosu na kukuruz nisu pretrpjela ovogodišnju ljetnu sušu, jer su ubrana dok je u zemljištu još bilo dovoljno vlage, ali da će zbog dvostruko više cijene kukuruza u odnosu na pšenicu, stočni proizvodi sigurno poskupjeti.

"Proizvođači mlijeka već sada ne mogu izdržati ovolike cijene koncentrata u kojima je glavna komponenta kukuruz, kojeg je između 30 i 50 posto manje nego u prethodnom periodu", tvrdi Jeleč. On, međutim, upozorava da prodavači neće imati opravdanja za eventualno povećanje cijena kruha.

"Oni mogu tvrditi da je u međuvremenu poskupjela električna energija i da su viši drugi proizvodni troškovi, ali naša mlinsko - pekarska industrija u posljednja dva mjeseca je mogla nabaviti pšenicu po cijeni od 40 feninga, što je za oko 50 i 60 posto jeftinije nego ranije. Zbog toga su i postojeće cijene kruha visoke u odnosu na relativno povoljnu cijenu pšenice", ističe Jeleč.