Srpska zarađuje više nego što troši

Ministar financija Republike Srpske Zoran Tegeltija rekao je da Srpska za svoje tekuće potrebe više zarađuje nego što troši i servisira više kredita nego što ih posuđuje, što govori da financije nisu pred kolapsom.

"Financije Republike Srpske nikada neće biti pred kolapsom dok više zarađujemo nego što trošimo. Nikada neće biti kolapsa dok više servisiramo kredita nego što se zadužujemo i Srpska se upravo tako i ponaša", rekao je Tegeltija za banjalučku Alternativnu televiziju.

Naveo je kako su pokazatelji za to i prihodi koje ostvaruju Porezna uprava Srpske i Uprava za neizravno oporezivanje BiH.

Tegeltija je rekao kako za gotovo četiri mjeseca ove godine postoji rast prihoda koji te uprave prikupljaju u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dodajući da je takav trend rasta prihoda prisutan već treću godinu.

Najavio je kako bi godišnji borački dodatak mogao biti isplaćen za petnaestak dana.

Nije mogao precizirati koliko iznose zaostale obveze po neisplaćenim poticajima za poljoprivrednike, jer se te obveze isplaćuju svakog tjedna, dodajući da će se sukcesivno izvršavati dio po dio obveza prema poljoprivrednicima.

Podsjetio da je BiH do lipnja 2015. godine imala aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom i da tada nije bio ispunjen uvjet koji se odnosio na donošenje novog zakona iz radno–pravne oblasti.

''Taj aranžman je prestao postojati. Tada smo rekli mi, a i u Federaciji BiH, da ćemo do kraja 2015. godine usvojiti novi Zakon o radu, koji je pretpostavka za novi aranžman", dodao je Tegeltija.

Rekao je kako su nakon donošenja novog Zakona o radu stvorene pretpostavke za novim aranžmanom sa MMF-om jer je svima u BiH bilo jasno da svima treba taj novi aranžman.

"MMF se bavi makrosituacijom, a njega prate Svjetska banka i mnoge druge međunarodne financijske institucije kojima je prisustvo MMF-a garancija da postoji stabilnost na makroekonomskoj razini u jednoj zemlji", pojasnio je Tegeltija.

Istaknuo je kako u sljedećem petogodišnjem razdoblju za BiH neće biti dovoljno sredstava za financiranje, te da će biti potrebna sredstva iz nekih drugih izvora, gdje će značajno biti i učešće Svjetske banke.

Tegeltija je naglasio kako je MMF potreban za zemlje koje se nalaze na stupnju razvoja na kojem se nalazi BiH.

"Ne smijemo zaboraviti i ono što mi ne primjećujemo, odnosno javnost ne vidi, a to je da MMF pruža i ogromnu tehničku pomoć našim institucijama u svim oblastima", naveo je Tegeltija.

On je u tom kontekstu naveo da sada u BiH postoji vrlo ozbiljan aranžman koji se bavi restruktuiranjem zdravstvenog sektora, javnih poduzeća i za to postoji ured Svjetske banke u Beogradu za cijelu Jugoistočnu Europu.

"To iskustvo i znanja koja nose sa sobom, ipak, ne postoje na ovim prostorima", istaknuo je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, pismo namjere MMF-a je jedinstveno za cijelu BiH, s određenim obavezama entiteta, ali i zajedničkih institucija.

Tegeltija je rekao da je pismo namjere stiglo krajem prošle godine, navodeći da se prva i osnovna odrednica draft–obveza odnosi na donošenje Zakona o radu, koji je usvojen krajem prošle godine.

Naveo je kako se traži i suradnja između poreznih uprava, te da u tom pitanju nema ništa sporno - u tom kontekstu postojeće baze podataka poreznih uprava i UNO će biti izmještene u jednu novu bazu podataka, koju će moći koristiti sve porezne uprave.

"Definirano je ograničavanje rasta zaposlenosti, a što smo mi to učinili negdje za Novu godinu, usvojili smo i zakone koji se tiču fiskalne odgovornosti, definirali smo Zakon o stečaju", naveo je Tegeltija.

Rekao je kako MMF nije isključiv u traženju da se izvrši likvidacija Banke Srpske, dodajući da se prilikom nedavnih razgovora u Washingtonu MMF suglasio da se izvrši restrukturiranje.

Tegeltija je naveo da po pismu namjere treba izvršiti zaključenje ugovora o reviziji aktive banaka, što će raditi svaka banka s revizorskim kućama, analizu parafiskalnih nameta, koja je u Srpskoj u tijeku, a slijedi harmonizacija entitetskih zakona o porezu na dobit.

Rekao je da je stav MMF-a taj da se kod Centralne banke BiH i dalje zadrži valutni odbor, kao i da se sredstva deviznih rezervi Centralne banke ne koriste za proračunske potrebe ili javna ulaganja, preniječa je Srna.