Sretan Vam Svjetski dan štednje

Svjetski dan štednje slavi se 31. listopada, kao sjećanje na Prvi međunarodni kongres štedioničara održan na taj dan 1924. u Milanu.

Tada su se sastali predstavnici svjetskih štednih ustanova želeći pronaći izlaz iz krize koju je prouzrokovao Prvi svjetski rat.

Sudionici toga kongresa usuglasili su se da je štednja prijeko potrebna za razvoj čovječanstva pa je ustanovljen Svjetski dan štednje kao oživljavanje borbe protiv rasipništva. Tu je odluku donijelo 350 izaslanika iz 27 zemalja svijeta koji su predstavljali oko 100 milijuna štediša. Time je započeta era promišljanja o očuvanju postojećih resursa i promjena u njihovom korištenju.

Ako bismo prema visini štednje zaključivali imovinsko stanje i status bh. građana, ocjena ne bi bila loša. Po sve većem depozitu osiguranom u bankarskim trezorima, građani BiH prednjače u odnosu na zemlje regije, bar prema službenim podacima, prenosi Federalna TV.

''Ta štednja je premašila 10 milijardi. To je strašan uspon u usporedbi i sa zemljama regije. Zadnjih nekoliko godina taj rast je preko 10 posto, dok je normalan rast štednje od 3 do 5 posto'', kaže Mirsad Jašarspahić, predsjednik Gospodarske komore FBiH.

Aida Bušatlija, iz marketinga i komunikacija UniCredit banke BiH, navodi kako povećanje depozita stanovništva ukazuje na činjenicu da ljudi u vrijeme krize opreznije troše novac, te višak slobodnih sredstva usmjeravaju u štednju, kako bi osigurali sigurniju i izvjesniju budućnost.

Ipak, ovakve podatke ne potvrđuju izjave građana. Objašnjenje nepodudarnosti bankarskih statistika i mišljenja javnosti je logično. Kako ističe Jašarspahić, preko 50 posto tog iznosa je u rukama 1 posto građana. Razlog zašto kapital miruje u bankama, a ne usmjerava se za otvaranje novih radnih mjesta, krije se u strahu od rizika, ali i dobrim štednim kamatnim stopama.

''U BiH je kamata na štednju 2,5 do 3 posto, a u Njemačkoj je od 0,5 do 1,5 posto, i još se te kamate na kraju oporezuju - kod nas se prihodi od kamata ne oporezuju, kao ni prihodi od dividendi'', pojašnjava Jašarspahić.

Ova godina bila je druga po uspješnosti od postojanja Sarajevske burze. Ostvaren je promet više od pola milijarde maraka. Investitori će kapital uložiti tamo gdje je povrat uloženog što veći, a rizik minimalan. I mnogo bogatije zemlje od nas imaju sličan problem - kako novac od štednje uložiti u privredu.

''Centralne banke svih zemalja nastoje držati kamatne stope na što nižoj razini u nadi da će aktivirati realni sektor, tj. da će animirati ljude koji imaju višak štednje da ulažu u kompanije'', naglašava Almir Mirica, izvršni direktor Sarajevske burze SASE.