Predviđa se da će središnja i istočna Europa (CEE) u 2026. godini nadmašiti zapadnu Europu zahvaljujući ubrzanom gospodarskom rastu, snažnim investicijama i rastu bogatstva kućanstava.
Prema uvidima predstavljenima na medijskom brifingu koji je organizirao UniCredit tijekom FT CEE Foruma u Beču, održanog 13. i 14. siječnja u organizaciji Financial Times Livea, CEE regija trebala bi ostati jedna od najbrže rastućih u Europi.
Procjenjuje se da će se gospodarski rast u većini zemalja središnje i istočne Europe u 2026. godini kretati između 2,0 i 3,3 posto, što je znatno iznad očekivanog rasta eurozone od oko 1 do 1,5 posto. Time se potvrđuje nastavak postupnog približavanja regije zapadnoj Europi.
Prema riječima Mauro Giorgia Marrana, višeg ekonomista UniCredita za središnju i istočnu Europu, domaća potražnja ostat će glavni pokretač rasta u cijeloj regiji.
„Potrošnja kućanstava i dalje ima ključnu ulogu, potaknuta solidnim rastom realnih plaća, ublaženom inflacijom i i dalje zategnutim tržištem rada“, izjavio je Marrano. „Istodobno očekujemo jačanje investicijske aktivnosti, zahvaljujući nižim kamatnim stopama, poboljšanju vanjske potražnje i ubrzanoj apsorpciji sredstava Europske unije.“
Niži troškovi zaduživanja trebali bi dodatno potaknuti rast kreditiranja privatnog sektora, s obzirom na to da većina središnjih banaka u regiji i dalje ima prostor za daljnje smanjenje kamatnih stopa.
Izglede CEE zemalja dodatno jača postupni oporavak vanjske potražnje, osobito iz eurozone. Očekuje se da će Njemačka igrati ključnu ulogu, pri čemu bi učinci fiskalnih poticaja trebali postati vidljivi od 2026. godine te se dodatno pojačavati u narednim godinama.
„Čak i ako se priljevi sredstava iz EU fondova nakon 2026. godine smanje, snažnija vanjska potražnja – posebno iz Njemačke – trebala bi omogućiti da rast središnje i istočne Europe ostane između 2 i 3 posto i u 2027. godini“, dodao je Marrano.
Uz makroekonomski rast, zemlje CEE regije prolaze i kroz strukturnu promjenu načina štednje i ulaganja kućanstava. Istraživanje UniCredita pokazuje da je financijsko bogatstvo po stanovniku u regiji gotovo pet puta veće nego prije dvadeset godina, no i dalje doseže tek oko 30 posto razine zapadne Europe, što upućuje na značajan potencijal daljnjeg rasta.
Ključna prekretnica u tom procesu je ubrzani rast investicijske aktivnosti. Prema najnovijem izvješću CEE Observatoryja UniCredita, imovina pod upravljanjem u zemljama CEE regije u kojima banka posluje dosegla je 133 milijarde eura u 2025. godini, uz dvoznamenkastu stopu rasta. To odražava jasan pomak od prekomjerne štednje prema dugoročnim investicijskim rješenjima.
„Dosegnuti 133 milijarde eura imovine pod upravljanjem nije samo statistička prekretnica – to je znak promjene načina razmišljanja“, izjavila je Teodora Petkova. „Kućanstva u središnjoj i istočnoj Europi sve više ulažu na tržištima kapitala, što je ključno za dugoročno stvaranje bogatstva i održiv gospodarski rast.“
Izbjegavanje zamke srednjeg dohotka bit će ključno za sljedeću fazu razvoja CEE regije. To zahtijeva prijelaz s troškovne konkurentnosti na inovacije, produktivnost i stvaranje veće dodane vrijednosti. Banke pritom imaju ključnu ulogu u usmjeravanju štednje kućanstava prema produktivnim investicijama, podršci malim i srednjim poduzećima te jačanju europske unije štednje i ulaganja.
Snažni temelji regije, u kombinaciji s regionalnom realokacijom i primjenom tehnologije, pozicioniraju CEE kao jednog od glavnih dobitnika regionaliziranog europskog modela rasta.
„CEE regija ima potencijal rasta, kapital i otpornost za nastavak napretka“, istaknula je Petkova. „Pametno bankarstvo, koje spaja digitalna rješenja s pouzdanim savjetima stručnjaka, bit će ključno za podršku i poduzećima i kućanstvima tijekom ove transformacije.“
Govoreći o globalnom okviru, Edoardo Campanella, direktor i glavni urednik UniCredit Investment Instituta, naglasio je da umjetna inteligencija ostaje snažan pokretač globalnog rasta, osobito u Sjedinjenim Američkim Državama, bez naznaka stvaranja tržišnog balona. Ipak, upozorio je na potrebu pažljivog praćenja rizika od prekomjernih ulaganja u podatkovne centre.
Dodao je kako gospodarstvo eurozone ostaje otporno, potpomognuto domaćom potražnjom i fiskalnim poticajima Njemačke, dok se strukturno usporavanje Kine nastavlja. Istodobno, rastuća geopolitička fragmentacija i preokret globalizacije mijenjaju obrasce trgovine i ulaganja.
U takvom okruženju Europa, a posebno središnja i istočna Europa, ima snažnu poziciju za iskorištavanje regionalizacije, realokacije proizvodnje i tehnološki vođenih investicija, čime dodatno učvršćuje svoju ulogu jednog od ključnih pokretača europskog rasta u godinama koje dolaze.
