Skupi beskorisni plinovod

Javno poduzeće „BH-Gas“ je od Zenice do Travnika izgradilo plinovod vrijedan 41,5 milijuna KM. Zbog loših odluka i međusobnih sukoba triju uprava, plinovod je godinama neupotrebljiv, neodržavan i potencijalno opasan.

Dok je ekipa Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) pješačila trasom plinovoda Zenica – Travnik, malo šta je ukazivalo na to da gazi po građevini vrijednoj 41,5 milijuna KM, oko milijun KM za svaki kilometar. Kiše su urezale metar duboke brazde niz padine trase. Eroziju pokušavaju zaustaviti pregrade od direka zabijenih u tlo i zapletenih u granje koje presijecaju padinu u nepravilnim razmacima. Trule su i popuštaju pod zemljom koja i dalje klizi.

Josip Mlakić živi uz trasu plinovoda. Dok pokazuje žuti stub, dio katodne antikorozivne zaštite, koji leži oboren u travi već duže od godinu dana, kaže da ga plaši mogućnost eksplozije. Na stubu su brojevi telefona dežurne službe i oznaka vlasnika – Javnog poduzeća „BH-Gas“ (JP „BH-Gas“).

„Prije jedno godinu dana sam ja prijavljivao i zvao, ali nema niko da dođe“, kaže Mlakić i dodaje da od završetka izgradnje nije sreo nikoga da obilazi trasu ili nadzemne objekte plinovoda.

Tijekom planiranja i izgradnje plinovoda dugog oko 40 kilometara Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) je promijenila tri uprave u „BH-Gasu“. Zbog loših poslovnih poteza i međusobnih sukoba, plinovod vrijedan 41,5 milijuna KM nije dobio upotrebnu dozvolu, njegovo korištenje je zabranjeno i godinama stoji neupotrebljiv i potencijalno opasan jer je pun plina.

U vrijeme direktora Almira Bečarevića isplanirana je gradnja plinovoda, osiguran je kredit, kupljene su cijevi te izabrani izvođač i nadzornik radova. Drugu upravu je predvodio Adnan Kreso koji je tri mjeseca odbijao potpisati ugovor o gradnji. Treća uprava na čelu sa Mirzom Sendijarevićem je došla po okončanju posla, zaključila da je posao loše urađen i odbila do kraja isplatiti izvođače radova kojima „BH-Gas“ danas duguje 3,36 milijuna KM.

„Monter SM“, zagrebačka firma koja je predvodila konzorcij izvođača radova, je zbog duga tužila „BH-Gas“ Arbitražnom sudu pri Vanjskotrgovačkoj komori BiH u listopadu 2015. godine. Odluka još nije donesena.

Plan prve uprave

Bosna i Hercegovina je u usporedbi sa susjednim zemljama mali potrošač plina sa nerazvijenom infrastrukturom. Opskrba je nesigurna jer plin stiže samo plinovodom iz Srbije, a do Zenice preko Zvornika i Sarajeva. Stoga je „BH-Gas“ planirao produžiti plinovod prema jugu, preko Srednjobosanske županije (SBŽ), i povezati ga sa plinovodom Hrvatske. Projekt bi povećao potrošnju i sigurnost opskrbe plinom te donio bolju poziciju BiH u pregovorima u vezi sa prodajnim i transportnim cijenama plina.

Istraživanja su pokazala da bi novi plinovod godišnje mogao isporučivati oko 180 milijuna kubika plina stanovnicima, javnim institucijama i firmama u Busovači, Vitezu, Travniku i Novom Travniku. Toliko plina će, prema planu, u 2016. godini biti potrošeno na teritoriji cijele Federacije BiH.
Uz glavni plinovod trebalo bi izgraditi i lokalnu distributivnu mrežu, što bi privuklo nove potrošače. Unatoč brojnim zanimanjima i razgovorima, vlasti SBŽ nisu uspjele naći investitora. Na jedini javni poziv koji je bio raspisan 2010. godine niko se nije javio.

Tadašnji direktor „BH-Gasa“ Almir Bečarević kaže za CIN da se u izgradnju plinovoda Zenica – Travnik ipak krenulo jer je bilo važnije da se BiH priključi na hrvatsku plinsku mrežu i tako dobije drugi izvor plina, nego da se pronađu novi lokalni potrošači.

„Daj mi mogućnost da trgujem i daj mi tko je jeftiniji! (…) i ja sam zaradio ekonomsku dobit bez ijednog potrošača“, kaže Bečarević.

On je 2010. godine sa Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) potpisao ugovor o kreditu od 33,2 milijuna KM. Za izvođača radova izabran je konzorcij zagrebačke firme „Monter SM“ koja je postavljala cijevi plinovoda i sarajevske firme Građevinsko poduzeće „Put“ koja je kopala i zatrpavala kanale nakon postavljanja cijevi. Dogovorena je cijena od 23,4 milijuna KM. Radove je nadzirao konzorcij firmi koji su činili: zagrebački Institut IGH sa partnerskim firmama „Komsel“ iz Zagreba i „Elmon Inženjering“ iz Siska. Ugovoreno je da će cijena nadziranja zavisiti od broja radnih sati te da ona neće prelaziti 427.439 KM. Od turske kompanije „Umran Celik Boru Sanayii“ A.S. su kupljene cijevi za oko 6,7 milijuna KM.

U međuvremenu je u FBiH poziciju u vlasti izgubila Stranka za BiH koja je podržavala Bečarevića pa dolazi do smjene rukovodstva poduzeća. Novi nadzorni odbor u koji je izabran i privatnik Goran Žagovec je u rujnu 2011. godine imenovao Adnana Kresu za direktora „BH-Gasa“. Osim što su bili iz Socijaldemokratske partije BiH (SDP), Kreso i Žagovec bili su i protivnici izgradnje plinovoda.

Nećkanje Adnana Krese

Novi direktor je duže od tri mjeseca odbijao potpisati ugovor sa izabranim konzorcijem. „Odmah sam znao da je to promašena investicija i da nema ništa od toga“, kaže Kreso za CIN.
Objašnjava da je sumnjao u ekonomsku opravdanost plinovoda i broj budućih potrošača, naveden u Studiji gasifikacije SBK-a iz 2006. godine, ali je ipak potpisao ugovor. „Vlada naredi idite u to“, kaže Kreso.

Bivši predsjednik Federalne Vlade Nermin Nikšić objašnjava da se Kreso usmeno protivio projektu, ali da je u službenoj informaciji Vladi FBiH naveo da su sve pripreme okončane i da „BH-Gas“ namjerava potpisati ugovor.

„Majko moja, on tražio da izađemo iz svega toga, a onda napis’o sve kontra“, kaže Nikšić i objašnjava da je Kreso bio nedorastao poziciji direktora zbog čega je i smijenjen.

Tadašnji član Nadzornog odbora „BH-Gasa“ Goran Žagovec je za CIN rekao: „U veljači mjesecu, kad je bilo jasno da je SDP dobio ‘BH-Gas’, (…) ja sam pokušao preko ljudi mojih iz SDP-a koje znam intervenirati da se obustave procedure“. Međutim, kada je izgradnja počela, Žagovec se predomislio pa je u posao uključio i svoju firmu „GMC Inženjering“ koja je radila pod okriljem izvođača „Monter SM“.

Žagovec kaže da nije sudjelovao u izboru firme „Monter SM“ za izvođača radova, već je u „BH-Gas“ došao nakon izbora pa ne smatra da je uradio išta nezakonito.

Tako nije smatrala Financijska policija FBiH koja je u izvještaju iz prosinca 2013. godine prijavila Žagoveca Tužilaštvu Županije Sarajevo (ŽS) da je zloupotrebom položaja sebi omogućio korist u iznosu od najmanje 37.158,34 KM.

Financijska policija je prijavila da su Žagovec i „Monter SM“ pokušali sakriti suradnju. Citirali su poruku koju je Žagovecu poslala Suzana Zeljko, jedan od tadašnjih direktora u „Monteru SM“. Ona mu piše da bi bilo nezakonito njegovu firmu uposliti kao podizvođača, objašnjavajući kako bi mogli zaobići zakonsku obavezu: „Strojarske radove na odvojku za Novi Travnik možemo u kompletu ugovoriti s vama, ali vas ne možemo nominirati kao podizvoditelja nego s vašom firmom napraviti ugovor za najam ljudi, agregata i druge potrebne opreme (savijačice, cjevopolagača…), koji ostaje među nama i ne prijavljuje se nigdje“, pisala je Zeljko Žaovecu. Tužilaštvo ŽS provjerava navode iz ove i još jedne prijave protiv uprava „BH-Gasa“.

Cijelu priču pročitajte ovdje.