Počeo je novi naftni rat. To su zaključili mnogi stručnjaci nakon što se cijena sirove nafte ove godine strmoglavila na svega 60 dolara po barelu. U tom ratu poznati su pobjednici i gubitnici. Rusija je praktički već na koljenima.
Nafta je moćno oružje, ubojitije i od pravoga, pogotovo kada se cijena barela sirove nafte strmoglavi sa 110 na samo 60 dolara.
''Kod nafte uvijek postoji geopolitička pozadina. A tu gepolitičku pozadinu nikad se ne objavljuje i teško ju je otkriti, ali možemo je nasluti ako vidimo tko od toga ima koristi a tko štete'', mišljenja je prof. dr. sc. Igor Dekanić sa Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta.
Koristi imaju zemlje koje uvoze naftu, poput Europske unije i Kine, a golemu štetu već zbrajaju izvoznice, poput Irana i Rusije, koje su velikim dijelom ovisne o izvozu energenata. Rusija bi u godini dana mogla izgubiti čak 100 milijardi dolara.
Nafta je kao oružje prvi put iskorištena 1970-ih, a čini se da se za njom ponovno posegnulo u geopolitičkoj partiji šaha. Pojedini stručnjaci smatraju kako su Sjedinjene Države natjerale OPEC da sruši cijenu nafte i tako Rusiju otjera u bankrot. Zemlje u Perzijskom zaljevu imaju velike devizne rezerve i dulje će biti otporne.
Ovim cijenama ugrožena je i proizvodnja nafte iz škriljca u SAD-u. Stručnjaci smatraju da bi cijene mogle ostati niske još pola godine, nakon čega se očekuje rast. Samo je pitanje s koliko će ožiljaka pojedine zemlje izaći iz novoga naftnog rata.