Samo 10 posto zaposlenih će izdvajati više za porez na dohodak

Novi Zakon o porezu na dohodak, nakon donošenja Zakona o porezu na dobit, predstavlja novi korak u pravcu unapređenja fiskalne održivosti kroz proširenje porezne osnovice i smanjenje opterećenja na rad, smanjenje poreznih oslobađanja, sprječavanje porezne evazije, smanjenje sive ekonomije, te unapređenje rada poreznih uprava, ističe u razgovoru za Fenu pomoćnik federalne ministrice financija za poreznu politiku i javne prihode Hajrudin Hadžimehanović.

Istovremeno, namjera ove porezne reforme je, kako navodi, da se putem porezne politike utječe na rasterećenje gospodarstva i rast zaposlenosti, što će u konačnici rezultirati povećanjem konkurentnosti domaćih gospodarstvenika i povoljnijom investicijskom klimom.

''Smanjenje fiskalnog opterećenja rada, primarno usmjereno na smanjenje zbirne stope doprinosa sa sadašnje stope od 41,5% na 33%, nije bilo moguće provesti bez proširenja porezne osnovice i to kroz oporezivanje naknada koje nemaju karakter plaće, kao što su topli obrok, prijevoz, regres i druge, a koje su prema važećem zakonu neoporeziva primanja radnika. Kako takvim širim poreznim obuhvatom ne bi bila umanjena primanja radnika sa nižim plaćama, novim Zakonom o porezu na dohodak povećan je iznos neoporezivog dijela dohotka (osobog odbitka) sa sadašnjeg 300 na 700 KM na mjesečnom nivou. To znači da radnici čija ukupna mjesečna primanja iz radnog odnosa (plaća, topli obrok, prevoz, regres i dr.) ne prelaze iznos od 700 KM neće plaćati porez. Porezno rasterećenje obuhvatit će sve radnike čija su ukupna primanja do 1.500 KM, a prema analizama Federalnog ministarstva financija oni čine oko 90% od ukupnog broja poreznih obveznika'' kaže Hadžimehanović.

Pored toga, uvođenjem sustava progresivnog oporezivanja dohotka postiže se, ističe on, pravednije porezno opterećenje, odnosno vertikalna pravednost u smislu da se porezni teret na porezne obveznike raspodjeljuje prema njihovoj platežnoj sposobnosti. Tako će porezni obveznici sa višim primanjima plaćati viši iznos poreza, kako u apsolutnom tako i u relativnom iznosu. Prema podacima Federalnog ministarstva financija, samo oko 10% zaposlenih će izdvajati veći iznos na ime poreza na dohodak u odnosu na sadašnje stanje.

''Prema novim rješenjima iz zakona, porez na dohodak će se obračunavati po stopi od 10% na iznos porezne osnovice do 800 KM mjesečno (odnosno do 9.600 KM godišnje), te po stopi od 20% na iznos porezne preko 800 KM mjesečno (odnosno preko 9.600 KM godišnje). Porezna osnovica se dobije tako što se ukupan prihod iz radnog odnosa umanji za obavezne doprinose 33% i osobni odbitak od 700 KM mjesečno, odnosno 8.400 KM na godišnjoj razini'', pojašnjava Hadžimehanović.

Proširenje porezne osnovice u smislu novog zakona posebno je značajno iz razloga istovremenog proširenja osnovice za obračun doprinosa po osnovu kojih zaposlenik stječe veća prava iz osnova mirovinskog osiguranja (veća mirovina), zdravstvenog osiguranja i osiguranja od nezaposlenosti. Isplate zaposlenicima na ime naknada za topli obrok, prijevoz i regres prema važećim poreznim propisima nisu oporezive niti se na njih plaćaju obavezni doprinosi, što ne ide u korist zaposlenika. Tako plaćanje doprinosa na minimalnu osnovicu rezultira minimalnim iznosom mirovine takvim zaposlenicima, bez obzira na visinu isplaćenih neoporezivih primanja koja su u zbirnom iznosu često veća od minimalne plate.

''Proširenjem porezne osnovice i smanjenjem zbirne stope doprinosa sa 41,5% na 33% troškovi poslodavaca smanjuju se za oko 2,5% promatrajući kumulativno. Primjenjujući OECD metodologiju izračuna, ukupno fiskalno opterećenje rada, mjereno kao suma poreza i doprinosa u odnosu na ukupan trošak poslodavca po osnovu rada, bit će smanjeno sa 38% na 36%. Na minimalnim primanjima zaposlenih troškovi poslodavaca će se zadržati na približno istom nivou, što je izravna posljedica većeg sudjelovanja do sada neoporezivih isplata u ukupnim primanjima. Sa rastom primanja zaposlenih, i pored proširenja porezne osnovice, troškovi poslodavaca će se smanjivati usljed efekta značajno smanjene zbirne stope doprinosa'', kaže Hadžimehanović.

On kao važno ističe to da se novim Zakonom o porezu na dohodak i dalje zadržava sintetički sustav oporezivanja dohotka fizičkih osoba koji je prisutan u zakonodavstvu suvremenih država (princip svjetskog dohotka). To znači da se, zasnovano na principima jednoobraznosti i sveobuhvatnosti, oporezuje dohodak fizičkih osoba iz raznih izvora i to: dohodak od nesamostalne djelatnosti, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od ulaganja kapitala i ostali dohodak.

Zakonom su jasnije i preciznije, također, obuhvaćeni neoporezivi prihodi koji se isplaćuju iz proračuna svih nivoa vlasti i izvanproračunskih fondova, kao i prihodi koje isplaćuju pravne i fizičke osobe, a na koje se ne plaća porez na dohodak, sa namjerom njihovog sužavanja i ograničavanja visine neoporezivog iznosa, što predstavlja drugi vid proširenja porezne osnovice.

''Prihodom od nesamostalnog rada smatraju se svi prihodi i koristi koje poslodavac daje zaposleniku po osnovu radnog odnosa kao što su: bruto plaća, topli obrok, prijevoz, regres, koristi, premije, bonusi, nagrade i svi drugi prihodi koje poslodavac isplaćuje ili daje zaposleniku za obavljeni rad po njegovim uputama, na osnovu i u vezi sa nesamostalnim radom. Kod ove vrste dohotka takođe se u novom zakonu želio postići precizniji obuhvat svih prihoda i koristi iz ovog osnova. Kod utvrđivanja porezne osnovice priznaju se rashodi po osnovu doprinosa iz plaće i po osnovu ličnog odbitka od 700 KM mjesečno, odnosno 8.400 KM godišnje'', ističe Hadžimehanović.

Dodaje da je kod dohotka od samostalne djelatnosti ostvarenog kroz osnovnu, dopunsku i dodatnu djelatnost izvršeno usklađivanje porezno priznatih rashoda sa Zakonom o porezu na dobit. Pored toga, omogućava se olakšano oporezivanje samostalnih poduzetnika kroz paušalno oporezivanje zbog otežanih okolnosti vođenja poslovnih knjiga.

U dijelu oporezivanja dohotka od ulaganja kapitala uvodi se oporezivanje dividende i to samo u slučaju njene isplate vlasnicima kapitala - fizičkim licima, tj. u trenutku kada dividenda postane njihov dohodak. Ukoliko se dividenda ne isplaćuje tada nije predmet oporezivanja. Isti princip je i kod oporezivanja kamate na oročenu štednju, dok je kamata na tekuće račune neoporeziva.

Kod dohotka od imovine i imovinskih prava po pitanju oporezivanja zadržana su približno jednaka rješenja kao u postojećem zakonu.

'Novina u zakonu je kategorija ostalog dohotka koji, osim prihoda od povremenih slobodnih zanimanja koji su predmet oporezivanja i sadašnjeg zakona, obuhvataju prihode sportista i sportskih stručnjaka, te druge prihode koji čine dohodak fizičke osobe, ali nisu jasno obuhvaćeni po drugom osnovu u skladu sa zakonom kaže u razgovoru za Fenu pomoćnik federalne ministrice finansija za poreznu politiku i javne prihode Hajrudin Hadžimehanović.

Federalno ministarstvo financija objavilo je i kalkulator plaća pomoću kojeg se može izračunati bruto plaću, porez na dohodak, doprinose, ukupnu isplatu kao i trošak poslodavca usporedo prema važećim i predloženim zakonima. Kalkulator je dostupan na linku.