Rusija postaje obećana zemlja za hercegovačke poljoprivredne proizvođače

U poljoprivredi oprečna slika u odnosu na prošlogodišnju; na domaćem tržištu roba se teško prodaje i po niskim cijenama. Poljoprivrednici izlaz traže u izvozu, međutim to mogu samo najveći, kao što je čapljinski Agroherc, najveći proizvođač voća i grožđa u Bosni i Hercegovini.

''Trajan problem nas poljoprivrednih proizvođača u BiH je domaće tržište. Nema uređenih odnosa. Ne tražimo zaštitu u simslu zidanja kineskih zidova oko BiH, ali postoje određeni standardi koje primjenjuju zemlje u okruženju, a i šire. Moramo se postaviti u smislu zaštite domaćeg tržišta. Imali smo nedavno pokušaj izvoza u EU, ali krumpir je vraćen s granice. Znači EU, koja propagira slobodu svega, ima stroge zaštitne mjere. Tako i BiH, koja je mala država ugrožena sa svih strana, mora zaštititi svoje ljude, svoje proizvođače, naročito u poljoprivredi koja je osjetljiva grana gospodarstva'' - ističe za Večernji list direktor Agroherca Milenko Soče.

Soče dodaje kako su se zbog problema na domaćem tržištu okrenuli izvozu.

''Imamo trajne partnere iz Hrvatske koji su vjerni nama i mi njima. Krenulo je rusko tržište, na kojem ima svega, od ozbiljnih ljudi do mešetara, pa treba biti oprezan i ne davati robu bez jamstva ili novca. Nastojimo postići ozbiljne dogovore s bankovnim jamstvima i poslu na zadovoljstvo obje strane'' - dodaje Soče.

Tvrtka Agroherc trenutno u Rusiju izvozi jabuke, i nešto malo bresaka. Berba stolnog grožđa još nije počela, ali iz tvrtke ističu kako imaju obećanja da će sve to skupa krenuti. Zasad glavninu robe plasiraju na hrvatsko tržište.

''Mnogi podcjenjuju Rusiju, no to je izuzetno bogata zemlja, posebice prirodnim resursima. Moskva je najbogatiji grad na svijetu, s najviše milijardera, a s okolicom ima 25 milijuna stanovnika koji dnevno pojedu sve što proizvedu BiH i južna Hrvatska. Samo se treba organizirat, jer ljudi kupuju, traže, a dolaze i razni trgovački lanci. Srbija, a preko nje i Republika Srpska, imaju tradicionalno dobre odnose i posebne ugovore, oslobođeni su carina i prelevmana.

Dakle, za izvoz u Rusiju treba ići preko partnera iz Srbije. Osim toga što je rusko tržište izuzetno perspektivno, to je mentalitet sličan našem, slavenski su narod, ne postavljaju neke sulude standarde koje recimo ima EU, kao primjerice krastavac dužine 11 cm, promjera 2 cm, te i te boje... To su gluposti kojih se sada i oni odriču jer vide da su pretjerali. Važno je da je proizvod zdrav, da ne postoje rezidue pesticida te da se držite određenih standarda'' - zaključuje Soče.