Rusija ponovo uspostavlja dominaciju u zemljama istočne Europe

Rusija ponovo uspostavlja dominaciju u zemljama istočne Europe, ali za razliku od nekadašnjeg Sovjetskog saveza koji je to obavljao vojskom, Moskva sada to čini ogromnim ulaganjima u ekonomije tih država, ističe se u analizi američke agencije Bloomberg.

Skoro sve istočnoeuropske zemlje su odmah poslije sloma Sovjetskog saveza, prije četvrt stoljeća, pohrlile da uđu u EU i NATO, ali sada neke od njih, pritisnute teškom gospodarskom krizom, rado pozajmljuju novac od Rusije koja je u toj regiji posljednjih godina ostvarila pravu ekonomsku ofanzivu. Zapadni analitičari ističu, priznajući tu činjenicu, da je to logično kada se ima u vidu da Moskva raspolaže novcem kojim je u stanju da kupi gotovo sve što poželi.

Bloomberg u svom specijalnom izdanju Businessweek konstatira da zbog takve, nove, ekonomske realnosti, vodeći političari iz Mađarske, Slovačke i Češke, se otvoreno protive uvođenju oštrijih sankcija EU protiv Rusije, usprkos stalnim prijetnjama nekih moćnih članica Unije da će se Moskva, zbog ukrajinske krize, suočiti s vrlo jakim i neprijatnim embargom.

Bugarska je, doduše, pristala da zamrzne radove na plinovodu Južni tok, ali Austrija je istovremeno potpisala, prilikom nedavne posjete ruskog predsjednika Vladimira Putina Beču, ugovor po kome se obavezuje da sudjeluje u realizaciji tog projekta koji snažno podržava i njen susjed - Mađarska, konstatira američka agencija. Ona napominje da je Moskva ''kupila'' lojalnost Budimpešte i novim kreditom za gradnju dva atomska reaktora, vrijednim oko deset milijardi dolara, a odobrenim s rokom vraćanja od 30 godina i po kamatnoj stopi nižoj od tržišnih.

Kada bude završen ''Južni tok'' utjecaj Rusije na istočnoeuropske ekonomije, a to je tržište s oko 140 milijuna ljudi, dodatno će se povećati i teško je povjerovati da će lideri spomenutih zemalja propustiti priliku da na duži rok osiguraju vlastitu energetsku budućnost, tvrdi Otilia Dhand stručnjak kompanije ‘‘Teneo intelligense’‘.

Dhand, koja je konsultant za političke rizike, smatra da će političari Mađarske, Slovačke, Češke i nekih drugih zemalja te regije učiniti sve što je potrebno da ‘‘nacionalne interese stave ispred interesa EU’‘, a takvu situaciju Rusija koristi za provođenje politike u stilu ‘‘zavadi pa vladaj’‘. U ostvarenje te strategije ‘‘upregnute’‘ su i velike moskovske banke, navodi se dalje u analizi Blumberga.

Američka agencija kao dobar primjer za takvu politiku Moskve navodi i skorašnju odluku najveće ruske komercijalne banke ‘‘Sberbanke’‘ da hrvatskoj kompaniji ‘‘Agrokor’‘ odobri kredit od 820 milijuna dolara i time joj omogući preuzimanje poznate slovenačke trgovačke marke ‘‘Merkator’‘. Zahvaljujući tome na Balkanu će se pojaviti novi regionalni lider u maloprodaji.

Ovaj izlet u agrarni sektor ipak ne znači da Rusija i dalje neće najveću pažnju posvetiti ulaganjima u energetiku istočne Europe, navodi dalje Blumberg i podsjeća da je Moskva početkom ove godine najavila i ulaganje u vrijednosti od 1,2 milijarde dolara u slovačku energetsku kompaniju koju će najvjerojatnije morati da proda sadašnji vlasnik talijanski ‘‘Enel’‘.

Glavni izvršni direktor ‘‘Enela’‘ Francesco Starace priopćio je da njegova kompanija razmatra prodaju svojih podružnica u Slovačkoj, jer je to najbrži put da prikupi svjež kapital i riješi tekuću nelikvidnost. Slovačka je, inače, zainteresirana da s ruskim kapitalom dovrši još u sovjetsko vrijeme projektiranu atomsku elektranu.

‘‘Novac rješava sve’‘, kratko je objasnio uzroke sadašnje ekonomske ekspanzije Rusije u Slovačkoj i nekim drugim istočnoeuropskim zemljama Starace, dok glavni ekonomist londonske ‘‘Standard bank plc’‘ Timothy G. Ash konstatira da je ekonomska i geopolitička ekspanzija Moskve u zemljama nekadašnjim satelitima bivšeg Sovjetskog saveza do sada bila uspješna.

Direktor Njujorškog univerziteta u Pragu Jirži Peha, koji je ranije bio i savjetnik pokojnog predsjednika Češke Vaclava Havela, upozorava da tri malene pribaltičke republike - Estonija, Letonija, i Litva, a također i Poljska, otvoreno zaziru od prodora ruskog kapitala i zagovaraju oštriji kurs EU prema Rusiji zbog ukrajinske krize.

Peha kaže da njegova i neke druge istočnoeuropske zemlje, koje se zalažu za čvršće ekonomske veze s Moskvom, u suštini sprovode ‘‘oportunističku politiku prema Rusiji u vrijeme ukrajinske krize’‘.

S takvom ocjenom suglasna je i Otilia Dhand. Ona napominje da u praksi Moskva to koristi tako što ‘‘investira milijarde dolara u neke od manjih članica EU i time kupuje njihovu lojalnost. To je apsolutno racionalna biznis odluka’‘, zaključuje svoje razmišljanje na ovu temu ekspert kompanije ‘‘Teneo intelligense’', prenosi Blic’‘.