Rješenje je uvesti porez za obnovu

''Stanovništvo pogođeno katastrofom, koje je ostalo bez domova većinom nema ekonomskih potencijala za obnovu, pa se prema njemu mora pokazati visoka razina solidarnosti građana i odlučujuća uloga države u podršci obnovi'', rekao je za Agenciju Fena prof. dr. Anto Domazet, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Domazet kaže kako bi za osiguranje stabilnijih izvora za ove namjene u ograničenom razdoblju trajanja svakako trebalo razmotriti potrebu i mogućnost uvođenja posebnog poreza u formi namjenskog povećanja poreza na dodanu vrijednost ili uvođenja nekog posebnog poreza za obnovu od posljedica poplava.

Potrebne nove politike i planovi

Očigledno je da se ekonomsko-socijalna situaciji u BiH zbog katastrofalnih poplava znatno pogoršava i da će to zahtijevati nove politike, planove i programe djelovanja vlasti u Bosni i Hercegovini.

''Vremena nema puno, traži se hitna akcija i zato dok spasioci ulažu nadljudske napore na spašavanju ljudi i imovine, pogled nam mora biti već sada usmjeren na ono što nas čeka- obnova domova stradalog stanovništva i obiteljske ekonomije na kojoj počiva njihova egzistencija, obnova javne infrastrukture i uništenog privatnog i javnog gospodarstva'', kaže prof. Domazet.

Obnova je dodatni zadatak u setu ekonomskih agendi za BiH s ključnim pitanjima - poticanja ekonomskog rasta, zapošljavanja, investicija, izvoza i stabilizacije javne potrošnje.

''Trebat će puno znanja, energije, predanosti, koordinacije na različitim razinama vlasti u BiH i koordinacije s međunarodnim političkim i razvojnim institucijama za kreiranje novih planova i mjera ekonomskog upravljanja u zemlji da se tako složeni ekonomski i socijalni problemi uspješno rješavaju'', rekao je prof. Domazet.

Povlačenje štednje

Naglasio je kako će poplave u BiH negativno utjecati na smanjenje ekonomskog rasta u ovoj godini i dodao kako je ionako krhki oporavak, s predviđenom stopom rasta od 2,7 posto ozbiljno doveden u pitanje. Dodao je kako će se negativni utjecaji na smanjenje proizvodnje prvenstveno iskazati u poljoprivredi u kojoj su uništeni usjevi na brojnim poljoprivrednim površinama na najplodnijim područjima zemlje, a u velikoj mjeri uništen i stočni fond.

''Poljoprivredna proizvodnja u Hercegovini je nasreću pošteđena ovih poplava, pa će ukupni negativni učinci biti ipak, nešto manji. Budući da je poljoprivredna proizvodnja gotovo isključivo vezana za privatni posjed i privatno poduzetništvo, ovi negativni utjecaji teško pogađaju privatni sektor i njegovu sposobnost da se poljoprivredna proizvodnja brzo revitalizira'', kaže prof. Domazet.
Posljedice po građane bit će povećani troškovima sanacije domaćinstava od posljedica poplava, što će određivati i strukturu njihove potrošnje i temeljito izmijeniti prioritete u potrošnji.

Mogu se očekivati i pozitivne stvari

''Sigurno će s tim u vezi doći i do većeg povlačenja depozita na štednju i njihovo korištenje za potrošnju koja je namijenjena otklanjanju posljedica poplava u domaćinstvima. U strukturi potrošnje svakako treba očekivati rast tražnje za građevinskim materijalom i trajnim dobrima za domaćinstvo'', pojašnjava prof. Domazet.

Ali, osim mnoštva negativnih efekata, mogu se očekivati i neki pozitivni na ekonomski rast.

''Potrebe za obnovom povećat će tražnju za nizom robe i usluga domaćeg porijekla i to bi moglo podržati veću uposlenost građevinskog i proizvodnog sektora. Tu je, ipak, ključno pitanje kako osigurati izvore za financiranje svih tih potrebnih javnih investicija za revitalizaciju javne infrastrukture, investicija u sektoru stanovništva i investicija u privatnom poslovnom sektoru'',kaže prof. Domazet.

Rezimirajući posljedice poplava po ekonomiju BiH u ovoj i narednim godinama, prof. Domazet kaže da su one zahvatile površinu zemlje kojoj gravitira gotovo 2/3 stanovništva BiH na kojoj se generira oko 75 posto bruto domaćeg proizvoda zemlje, pa su time i razmjere negativnih utjecaja izraženije.

''Opravdano se može strahovati da će neto negativni utjecaji u potpunosti anulirati rezultate u pokretanju ekonomskog rasta u prva četiri mjeseca ove godine i da će BiH završiti ovu godinu sa zanemarivim rastom, ako rasta uopće bude. Time se i ostvarenje drugih ciljeva ekonomskog razvoja, koji se odnose na zapošljavanje, investicije i izvoz dovode u pitanje'', navodi prof. Domazet.