Bio je utopijski socijalist koji je revolucionirao radnička prava

Na današnji ndan prije 255 godina, 14. svibnja 1771. u Newtownu je rođen Robert Owen, britanski društveni reformator, industrijalac i jedan od osnivača utopijskog socijalizma.

Povijest ga pamti kao borca protiv izrabljivanja radnika, koje se javilo zbog industrijske revolucije i uvođenja kapitalističkog načina proizvodnje. Smatraju ga pionirom ulaganja u ljudski kapital.

U političkoj filozofiji, među prvima je zagovarao model radničkog vlasništva nad sredstvima za proizvodnju, nasuprot državnom vlasništvu.

Utjecao je na formiranje teorije Karla Marxa.

Nije mario za školu

Rodio se u Walesu 1771. godine, u malom trgovačkom gradu Newtownu, kao šesto od sedmero djece. Otac mu je bio mali poduzetnik, a majka potjecala iz bogatije farmerske obitelji.

Već s 10 godina prestaje pohađati školu, a 1787. seli u London. Ubrzo putuje u Manchester i nalazi posao te se već s 21 godinom probija do mjesta upravitelja tvornice, zahvaljujući poduzetničkom duhu, upravljačkim vještinama i naprednim moralnim stajalištima.

Robert Owen je za razliku od ostalih reformatora bio bogat i uspješan poslovni čovjek, s izvjesnim društvenim vezama i s praktičnim znanjima u organizaciji proizvodnje i ljudi.

Bio je protivnik nasilja i revolucije, vjerovao je da se društveni preobražaj može provesti mirnim putem – propagandom, uvjeravanjem i eksperimentom.

Utopijski eksperimenti

Eksperimentom u New Lanarku, naselju u kojem je bio ravnatelj predionice pamuka i od kojega je načinio uzornu radnu zajednicu, izgradio je gledišta o socijalnim reformama (ukinuo rad djece, skratio radno vrijeme, utemeljio bolesničke blagajne i čitaonice).

Ostvarivost svojih socijalnih ideja iskušao je i u SAD-u, gdje je 1825. utemeljio komunu u New Harmonyju u Indiani. No, pokušaj je završio potpunim slomom kojem je kumovalo mnogo razloga, ali ne prvenstveno ekonomskih već pretežno organizacijskih i regulativnih.

Ljude u komuni nije ideološki ujedinjavao u realni kolektiv nikakav religijski ili parareligijski integrator, te je odmah na površinu izbila sva suprotnost interesa i egoizama između užih realnih kolektiviteta i posve ispraznog okvira komune koji se nije ispunio stvarnim sadržajem.

Kako je upravljanje komunom bilo samoupravno i konsenzualno (jer je bio zagovornik ukidanja svakog regulativnog manipuliranja ljudima kao sredstvima, a nije bilo ni priznatog karizmatskog autoriteta) dogodilo se neizbježno – kroz vrlo kratko vrijeme komuna se rasula zbog teških unutarnjih trzavica, nediscipline i pomanjkanja koordinacije.

Filozofija Roberta Owena

Owen je odbacivao vladajuća gledišta o braku i religiji smatrajući ih, uz privatno vlasništvo, glavnim kočnicama društvenog razvoja.

Filozofija Roberta Owena počiva na nekoliko osnovnih premisa. Jedna od njih je da čovjek nije odgovoran za svoju volju ni postupke, jer se njegov karakter i osobine oblikuju neovisno od njega.

Polazeći od teze da je čovjek proizvod isključivo svog naslijeđa i okoline, zalagao se za poboljšanja u obrazovanju te za reformu rada, vjerujući da je time moguće postići napredak i dobrobit za pojednice i zajednicu.

Najpoznatije je Owenovo djelo Novi pogled na društvo (A New View of Society, 1813), koje sadrži filozofiju socijalnih reformi. Iako su njegovi prijedlozi promjena u društvu napadani kao utopistički, uvelike je pridonio razvoju pojmova kooperacije i sindikalizma.

Ostala značajnija djela: Izvještaj grofoviji Lanark (Report to the County of Lanark, 1820) i autobiografija Život Roberta Owena (The Life of Robert Owen, I–II, 1857–58).

(Izvori: Wikipedia i Hrvatska enciklopedija)