Prepreke do trećeg paketa pomoći

Nakon što je grčki parlament pozitivno glasovao za nove prijedloge reformi, na potezu su sada zemlje članice eurozone. Ministri financija euroskupine bi ove subote navečer mogli otvoriti put za formalne pregovore o trećem paketu pomoći Grčkoj.

Ako euroskupina zaključi da su grčki prijedlozi dobra osnova za razgovore o novom paketu za spašavanje, onda summiti planirani za nedjelju (12.07) u Bruxellesu igraju samo podređenu ulogu. Jer, na sastanku lidera 19 zemalja euroskupine planiranih u nedjelju u 16 sati, a zatim u 18 sati lidera svih 28 zemalja EU-a, vjerojatno će samo biti riječi o tome kako premostiti tj. financirati razdoblje do stupanja na snagu novog paketa pomoći iz ESM-a, Europskog stabilizacijskog mehanizma.

Učinjeni prvi koraci

Za odobravanje novog paketa pomoći iz ESM-a postoji jasan redoslijed koraka. Kao prvo, država mora službeno zatražiti pomoć. Grčka vlada je to učinila 8. srpnja u pismu upućenom predsjedatelju guvernerskog vijeća ESM-a i 9. srpnja je podnijela listu s prijedlozima reformi u cilju štednje. Tu listu je u ranim jutarnjim satima 11. srpnja odobrio parlament u Ateni i na taj način dao vladi premijera Alexisa Tsiprasa ovlaštenje da pregovara o programu pomoći i uvjetima povezanima za njega.

Drugi korak: Europska komisija i Europska središnja banka, u ovom slučaju u suradnji s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), dakle takozvana Trojka, razmatra zahtjev za pomoći. Pritom posebno mora odgovoriti na tri pitanja:

Predstavljaju li financijski problemi Grčke opasnost za stabilnost eurozone u cjelini ili za stabilnost država članica?

Je li javni dug zemlje održiv?

Koliko novca je Grčkoj doista potrebno?

Trojka je ministrima financija zemalja eurozone prije večerašnjeg sastanka dostavila odgovore na ta pitanja. Sve u svemu, prema navodima novinskih agencija, Trojka je pozitivno ocijenila prijedloge Atene, klasificirala ih kao dobru osnovu za pregovore.

Ministri financija donose važnu odluku

Izvanredni sastanak ministara financija eurozone ove subote je istovremeno i sastanak guvernerskog vijeća ESM-a koje čine upravo ministri financija eurozone. To je važan „detalj“, jer u principu, to vijeće može u načelu odobriti kredite Grčkoj. Votum šefova država i vlada (u nedjelju) onda više ne bi bilo potreban.

Unatoč tome, pozitivna odluka ministara financija eurozone ne bi bila više od važne etape na putu ka programu pomoći za Grčku. Jer, prije nego što počnu detaljni pregovori o paketu pomoći, moraju ga odobriti više parlamenata: procedura u zemljama eurozone je tu različito regulirana.

U Njemačkoj Bundestag mora eksplicitno dati zeleno svjetlo vladi kako bi ona definitivno mogla pristati na pregovore o programu pomoći. Taj votum bi mogao uslijediti na posebnoj sjednici parlamenta narednog tjedna u Berlinu, možda već u utorak ili srijedu.

Pregovore bi vodila Europska komisija

Ako svi parlamenti koji moraju dati zeleno svjetlo svojim vladama to i urade u kratkom roku, onda bi Europska komisija u suradnji s ESB-om i MMF-om pregovarala o uvjetima za pomoć Grčkoj. Sporazum do kojeg bi se tako došlo zove se "Memorandum o razumijevanju" i točno određuje preduvjete za isplatu novca kao i tranše kredita koje bi Grčkoj bili ustupljeni.

Ishod pregovora, tj. "Memorandum o razumijevanju" bi onda opet morali odobriti ministri financija eurozone i to u funkciji guvernerskog vijeća ESM-a. No, i oni mogu donijeti odluku samo ako prethodno dobiju pristanak raznih parlamenata . Dakle, bez ponovljenog eksplicitnog „da" Bundestaga sporazum ne može stupiti na snagu.

Borba protiv kolapsa grčkih banaka

Paralelno s borbom za paket pomoći pod okriljem ESM-a, Grčka se bori protiv prijetećeg kolapsa banaka. Tu Europska središnja banka igra odlučujuću ulogu. Ona će, pod utiskom događaja od vikenda, u ponedjeljak ponovno razmatrati hoće li Grčkoj povećati takozvane ELA hitne kredite.

ESB mora najkasnije do 20. srpnja odlučiti o tome hoće li Grčkoj produžiti i povisiti pomoć. Jer do tada Grčka mora ESB-u vratiti 3,5 milijardi eura. Ako vlada u Ateni to ne isplati onda će joj ESB morati stopirati ELA kredite. Kao rezultat toga, grčke banke ne bi više dobivale svjež novac te bi – bankrotirale.

Da bi se to spriječilo, vjerojatno će biti potrebno prijelazno financiranje dok prva tranša iz programa pomoći ESM-a ne bude isplaćena. Na EU summitu u nedjelju najvjerojatnije bi moglo biti riječi baš o tome, prenosi Deutsche Welle.