Preko 800 frizerki u HNŽ-u nema koga šišati

Na evidenciji Službe za zapošljavanje HNŽ-a koncem ožujka 2014. godine evidentirano je 32.919 nezaposlenih osoba, od čega je 16.999 žena, koje čine 51,6 % od ukupnog broja nezaposlenih.

Polovica od tih žena, njih preko 8 tisuća, starosne je dobi od 20 do 39 godina, a veliki broj njih čeka prvo zaposlenje. Naime, broj žena koje prvi put traže zaposlenje iznosi 7.191 ili 21,8 % od ukupnog broja nezaposlenih osoba.

No, što su žene starije, teže dolaze do posla što potvrđuje i statistika.

Prvog radno iskustvo nedostižno 

Na evidenciji Službe za zapošljavanje žena od 20 do 24 godine ima 1545, a njih 205 na posao čeka već 2 do 3 godine, 3 do pet godina 276 žena, a 53 žene u toj dobi čekaju posao 5 do 7 godina. Na evidenciji Službe za zapošljavanje krajem ožujka evidentirano je 88 žena u dobi od 25 do 29 godina koje na posao ''čekaju'' preko 9 godina. Na evidenciji je također 359 nezaposlenih žena u dobi od 30 do 34 godine, te 525 žena od 35 do 39 godina koje su nezaposlene preko 9 godina.

Na evidenciji Službe za zapošljavanje najviše nezaposlenih žena su ekonomski tehničari njih 1180, zatim gimnazijalke 961, potom frizerke 816, te kuharice 385.

Također, prema zanimanjima, veliki broj je nezaposlenih pravnica 332, medicinskih sestara 345, strojarskih tehničara 272, ekonomistica 220, te profesorica razredne nastave.

Pored žena, uvjetno rečena ''ugrožena kategorija'' svakako su i mlade osobe bez prvog životnog iskustva. Naime, na evidenciji nezaposlenih osobe do 30 godina starosti čine 30,3 % (9.966 osoba) od ukupnog broja nezaposlenih.

Broj nezaposlenih osoba koji traže prvo zaposlenje je 13.392, što od ukupnog broja predstavlja 40,7 %, a broj žena koje prvi put traže zaposlenje iznosi 7.191 ili 21,8 % od ukupnog broja nezaposlenih osoba.

Samo jedno radno mjesto

Službe za zapošljavanje Hercegovačko-Neretvanske županije evidentirale su u ožujku 32.919 nezaposlenih osoba, što je u usporedbi sa prosječnom nezaposlenošću u 2013. godine više za 2,9 %, a u odnosu na prošli mjesec manje za 0,1 %. Porast nezaposlenosti ne čudi s obzirom da je prema evidenciji Službe za zapošljavanje evidentirano samo jedno slobodno radno mjesto.

Gledano po općinama najveći broj registriranih nezaposlenih osoba nalazi se u općini Mostar (16.447 ili 49,9 %), zatim u općini Konjic (4.005 ili 12,2 %), slijedi Čapljina(3.230 ili 9,8 %), Čitluk (2.465 ili 7,5 %), Jablanica (2.288 ili 7,0 %), Stolac (2.091 ili 6,4 %), Prozor — Rama (1.956 ili 5,9 %), Neum (403 ili 1,2 %) i općina Ravno sa 34 nezaposlene osobe na evidenciji.

Prema stupnju obrazovanja najviše nezaposlenih su kvalificirani radnici, njih 11756, te 9666 osoba sa završenom srednjom školom. Potom najviše nezaposlenih, njih 6877 je sa nižom stručnom spremom ili su nekvalificirani radnici. Nezaposlenih osoba sa visokom stručnom spremom na evidenciji ima 1195, dok je 2766 nezaposlenih s višom stručnom spremom. Najmanje nezaposlenih je visoko kvalificiranih radnika koji na evidenciji ima 128.

U ukupnorn broju na posao čeka do 1 godine dana 7.088 osoba ili 21,5 %, a preko 9 godina čeka njih 6.909 ili 21,0 %. Na evidenciji nezaposlenih osobe do 30 godina starosti čine 30,3 % (9.966 osoba), a svaka četvrta osoba na evidenciji je stara preko 50 godina (8.219 osoba ili 25,0 %).

Stanje u Mostaru

Najveći broj nezaposlenih nalazi se u Mostaru gdje je evidentirano 16.447 nezaposlenih, od čega je 8.719 pripadnica nježnijeg spola. Novoprijavljenih na Službi za zapošljavanje u mjesecu ožujku je 354, dok je 309 osoba brisano sa evidencije. Zaposlile su se 234 osobe, a radni odnos je prekinulo 225 osoba.