Poziv stručnjaka: Formirati vlade eksperata i ekonomski krizni stožer

Ukupan broj zaposlenih u FBiH 7. prosinca 2020. godine iznosio je 520.062 i bio je manji za 14.014 u odnosu na 16. ožujak ove godine, objavljeno je u posljednjem izvještaju Porezne uprave FBiH.

U odnosu na 5. svibnja, kada je evidentiran najmanji broj zaposlenih u tijeku pandemije, u FBiH sada radi 12.455. radnika više.

Međutim, gubitak radnih mjesta nastavljen je sa dolaskom zime, kada i inače pada gospodarska aktivnost, pa je u prvih sedam dana prosinca FBiH izgubila 1.512 radnika.

Pročitajte još

U HNŽ-u gotovo 9 posto više nezaposlenih nego 2019.

Pad bh ekonomije

Ekonomski analitičari ovakve podatke vide kao ilustraciju ukupnog pada u bh ekonomiji i na to već mjesecima upozoravaju.

''Mene bi zanimala struktura izgubljenih radnih mjesta, a pretpostavljam da su to mikro i mali biznisi jer oni su najosjetljiviji. Ono što sam ja uvijek zagovarao je da mikro biznisi moraju imati posebnu podršku i poseban tretman. Veliki biznisi krizu mogu premostiti i preživjeti, ali za najugroženije kategorije malih biznisa, ugostiteljstva, turizma, moraju se iznaći načini da se podrže. Široka je lepeza mjera koje je moguće poduzeti, ali ja u ovom trenutku ne raspolažem sa dovoljno podataka da bi ih predložio'', kazao je profesor Ekonomskog fakulteta UNSA, Aziz Šunje za Avaz.

Progresivni dio struke mnogo puta je upozoravao na nedovoljnu i nepravovremenu pomoć vlasti za održanje gospodarstva i sada, kad su zalihe poduzeća u potpunosti iscrpljene, pogotovo mikro - poduzeća i obrta, možemo očekivati daljnji pad ekonomske aktivnosti, pogotovo tijekom zime, smatra makroekonomski analitičar, Faruk Hadžić.

''Vlast napokon treba formirati Krizni ekonomski stožer, koji će davati smjernice za ekonomski oporavak zemlje, ali u njemu ne smiju sjediti osobe koje su nas dovele u ovo stanje'', ističe Hadžić.

Vlade eksperata na svim razinama

''Najnoviji podaci, koji su upravo danas objavljeni od strane Agencije za statistiku BiH, pokazuju da BiH ima 72.8 posto mikro-poduzeća, a to su poduzeća do 9 ljudi. To su firme koje su najpogođenije ovom pandemijom. Dakle, smanjenje broja radnika je najvećim dijelom vezano za male zanatlije, ugostiteljstvo i slična preduzeća. Oni više ne mogu da izdrže, moraju zatvoriti svoje objekte, a cijela bh ekonomija leži na njima. Pa to je stravično. To je znak da je gospodarstvo BiH kompletno uništeno'', kaže ekonomski stručnjak, Draško Aćimović.

On takođe dodaje da je krajnje vrijeme za formiranje Ekonomskog kriznog stožera BiH, ali uz istovremenu smjenu političke garniture koja je uništila BiH.

''Pod hitno se mora napraviti smjena, a zatim Ekonomski krizni štab koji bi bio povezan sa EU, MMF-om, međunarodnom zajednicom, kako bi se dobila podrška i pratio utrošak i funkcionalnost utroška sredstava. Sa druge strane, potrebno je napraviti vlade eksperata na svim razinama koje bi imale podršku većine stranaka i koje bi iznijele reforme. To je osnov i samo tako se možemo spasiti, jer vidim da se situacija sve više pogoršava, što vodi potpunoj katastrofi'', kaže Aćimović.

Odgovarajući na ranija protivljenja formiranju bilo čega na državnoj razini, Aćimović je precizirao da bi Ekonomski krizni stožer trebao biti formiran na razini države, jer entiteti su dio nje, političke floskule treba ostaviti po strani, jer pandemija ne bira i ne zaustavlja se na granici između FBiH i RS.