Novi Globalni Index definira šta digitalne ekonomije čini pouzdanijim i otpornijim

Fletcher, Fakultet za međunarodnu politiku na Univerzitetu Tufts, u partnerstvu sa kompanijom Mastercard, danas su predstavli Index digitalne inteligencije, koji daje prikaz napretka zemalja u unaprjeđivanju njihovih digitalnih ekonomija, jačanju povjerenja i integriranju povezanosti u živote milijardi ljudi.

Nadovezujući se na ranija izdanja iz 2014. i 2017. godine, ovogodišnji Index daje sliku globalnog digitalnog razvoja, daje uvid u ključne faktore koji pokreću promjene i trendove, te otkriva šta znači to da su ekonomije suočene sa izazovima globalne pandemije i postpandemijske budućnosti.

Najdinamičnije digitalne ekonomije - poput SAD, Južne Koreje, Tajvana, UAE i Njemačke - značajno su nadmašile OECD stopu rasta u Q2 2020, usred globalnog zatvaranja Njihove odlike su visok nivo dostupnih talenata, aktivna istraživačko-razvojna saradnja između poslovne i akademske zajednice, te bilježenje visokog nivoa kreiranja i uvođenja digitalnih proizvoda u glavne tokove.

Bhaskar Chakravorti, šef katedre za globalno poslovanje na Fakultetu Fletcher, rekao je: „Pandemija je možda najbolji test svjetskog napretka u domenu digitalizacije. Imamo jasniji pogled na to kako dinamične digitalne ekonomije mogu doprinijeti ekonomskoj otpornosti u vrijeme neuporedivih globalnih previranja, te kako mogu biti pozicionirane za oporavak i promjene."

Sa gotovo dvije trećine svjetske populacije koja je danas online, ulazimo u fazu „nakon pristupa“, gdje sam pristup više nije dovoljan. Aspekti kao što su kvalitet pristupa, efikasna upotreba digitalnih tehnologija, odgovorne institucije, snažne politike upravljanja podacima i jačanje povjerenja, važniji su faktori u određivanju digitalne konkurentnosti i održivosti. Sa tim znanjem, kompanije i vlade mogu zajedno raditi kako bi pomogli svakom od 7,6 milijardi ljudi širom svijeta da iskoriste ogromne mogućnosti koje digitalno napredna ekonomija može donijeti.

Globalni pogled na digitalnu evoluciju i povjerenje

Ovogodišnji Index razmatra dvije komponente: digitalnu evoluciju i digitalno povjerenje. Digitalna evolucija bilježi povijesno ubrzavanje ekonomije od fizičke prošlosti do digitalne sadašnjosti. Digitalno povjerenje je most koji povezuje putovanje od digitalne sadašnjosti do inteligentne i inkluzivne digitalne budućnosti.

Mapirajući 95% svjetske internet populacije i oslanjajući se na 12 godina podataka, pregled rezultata Digitalne evolucije mjeri 160 pokazatelja u 90 ekonomija kroz četiri ključna stuba: institucionalno okruženje, uslovi potražnje, uslovi ponude i kapacitet za inovacije i promjene. Shodno tome imamo podjelu na četiri kategorije:

• Ekonomije koje se ističu - Singapur, Sjedinjene Države, Hong Kong , Južna Koreja, Tajvan, Njemačka, Estonija, UAE, Izrael, Češka, Malezija, Litvanija i Katar – to su ujedno i digitalno napredne ekonomije i ekonomije koje pokazuju veliko ubrzavanje. Ovo su lideri u pokretanju inovacija, nadograđujući svoje postojeće prednosti na uspješan i efikasan način.
• Izjednačene ekonomije – poput Švedske, Ujedinjenog Kraljevstva, Holandije, Japana i Kanade – to su zrele digitalne ekonomije sa visokim stepenom digitalnog usvajanja, uprkos usporavanju digitalnog zamaha. Ove zemlje imaju tendenciju da mijenjaju brzinu za održivost i obično ulažu u širenje digitalne inkluzije i izgradnju snažnih institucija.
• Ekonomije u porastu - poput Kine , Indije, Indonezije, Poljske i Rusije – to su ekonomije koje se brzo razvijaju. Ovo su ekonomije koje su veoma atraktivne za investitore zbog ubrzavanja i značajnog prostora za rast.
• Ekonomije na koje treba obratiti pažnju - poput Nigerije, Ugande, Kolumbije, Perua, Pakistana i Šri Lanke – to su ekonomije koje imaju brojne infrastrukturne praznine. Uprkos tome, mladi pokazuju entuzijazam za digitalnu budućnost kroz povećanu upotrebu društvenih medija i mobilnih plaćanja.

Pregled rezultata Digitalnog povjerenja mjeri 198 pokazatelja u 42 ekonomije u sklopu indexa kroz četiri ključna stuba: ponašanje, stavovi, okruženje i iskustvo.

• Ekonomije poput Brazila, Kolumbije i Meksika počinju da grade zamah na bihevioralnim poljima, pokazujući značajan angažman na društvenim mrežama i drugim novim tehnologijama.
• Ekonomije poput Kine, Indonezije i Vijetnama imaju izuzetno povoljne stavove o svojoj digitalnoj budućnosti, podstaknute brzim širenjem digitalnog usvajanja i digitalnih mogućnosti.
• Ekonomije sa zrelijim pristupima digitalizaciji i s tim povezanim donošenjem politika, poput Švedske, Holandije i Danske, dijele mjere koje jačaju sigurno okruženje, poput politike privatnosti, sigurnosti i odgovornosti. Građani ovih zemalja imaju tendenciju da optimističnije gledaju na budućnost digitalizacije.
• Ekonomije poput Sjedinjenih Država, Hong Konga, Tajvana, Južne Koreje i Singapura pružaju građanima gotovo besprijekorno iskustvo, isporučujući sveti gral napredne infrastrukture, širokog pristupa i neuporedive interakcije. Ovo iskustvo podudara se sa visokim nivoom angažmana, što ovim ekonomijama omogućava jasnu prednost u budućnosti 'nakon pristupa'.

Link do cjelokupnog izvještaja i metodologije možete pronaći ovdje.