Poslodavci imaju pravo na naknadu štete zbog neopravdanog kažnjavanja

Zakon o prekršajima Federacije Bosne i Hercegovine prvi put predviđa mogućnost naknade štete zbog neopravdanog kažnjavanja, rečeno je na radionicamao pravima i obvezama u postupku inspekcijskog nadzora koju je organiziralo Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine u četvrtak u Zenici i Tešnju.

Kako je sudionicima radionice naglasila voditeljica radionice Dijana Ružić, pravo na naknadu štete zbog neopravdanog kažnjavanja ima lice kome je pravosnažnim rješenjem bila izrečena prekršajna kazna ili zaštitna mjera, a kasnije je povodom vanrednog pravnog lijeka prekršajni postupak obustavljen.

Ovo pravo ne može se realizirati u slučaje ako je povodom zahtjeva za ponavljanje prekršajnog postupka na štetu okrivljenog novi postupak obustavljen usljed smrti ili kakvog trajnog duševnog oboljenja okrivljenog nakon učinjenog prekršaja, ako je novi prekršajni postupak obustavljen zbog zastare gonjenja do koje je došlo zbog nedostupnosti okrivljenog, odnosno, ako je okrivljeni svojim lažnim priznanjem ili na drugi način namjerno prouzrokovao svoje kažnjavanje, osim ako je na to bio prinuđen, stoji u PR priopćenju Udruženja poslodavaca FBiH.

''Zakon predviđa i pravo na naknadu štete za lice koje je bilo zadržano u prekršajnom postupku pa je postupak obustavljen, koje je usljed greške ili nezakonitog rada sudije neosnovano zadržano duže nego što zakon dozvoljava'', naglasila je Ružić.

Također, lice kome je u prekršajnom postupku neopravdano izrečena novčana kazna, zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi ili zaštitna mjera oduzimanje predmeta, ima pravo na vraćanje plaćene novčane kazne,  oduzete imovinske koristi,  predmeta ili novčane vrijednosti oduzetog predmeta.

''Važno je istaknuti da se smatra da je lice neopravdano kažnjeno ako je u slučaju preinačenja ili ukidanja pravosnažnog rješenja o kažnjavanju postupak protiv njega obustavljen ili je donijeto oslobađajuće rješenje, usljed toga što je utvrđeno da radnja nije prekršaj ili što postoje osnovi koji isključuju odgovornost učinitelja prekršaja ili što nije dokazano da je to lice učinilo prekršaj'', istaknula je Ružić.

Pravo neopravdano kažnjenog lica da traži naknadu štete, odnosno, vraćanje novčanog iznosa zastarijeva za jednu godinu od dana pravosnažnosti rješenja, odnosno, rješenja kojim je prekršajni postupak bio obustavljen. Zastara se prekida podnošenjem zahtjeva nadležnom organu, ministarstvu ili upravi nadležnoj za poslove prekršaja. Ovlašteno lice dužno je da se zahtjevom za naknadu štete obrati nadležnom organu, ministarstvu ili upravi nadležnoj za poslove prekršaja, radi sporazuma o postojanju štete i visini naknade. Ako do sporazuma ne dođe u roku od tri mjeseca od dana prijema zahtjeva, ovlaštena osoba može nadležnom sudu podnijeti tužbu za naknadu štete protiv FBiH, kantona, grada ili općine u zavisnosti u korist čijeg proračuna je plaćena novčana kazna, oduzeta imovinska korist, uknjižen oduzeti predmet ili novčana vrijednost oduzetog predmeta.

Zahtjev za vraćanje novčanog iznosa podnosi se organu uprave nadležnom za financije,  stoji u PR priopćenju UP FBiH.

Također, na radionicama u Zenici i Tešnju predstavljen je i Priručnik ''Prava i obaveze poslodavaca kod vršenja inspekcijskog nadzora'', a radionice su održane i u Goraždu, Bihaću, Mostaru iTuzli.

Predviđeno je da se održi još jedna radionica u Sarajevu. Tijekom radionica predstavnici privatnih i javnih kompanija su mogli direktno sa stručnjakom iz ove oblasti razmijeniti stavove i iskustva o postupku inspekcijskog nadzora.