Porezni prihodi obaraju rekorde: Koja županija u blagajnu uplaćuje najviše?

Prema podacima koje su objavile porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, porezni prihodi u oba entiteta porasli su u odnosu na prethodnu godinu. U prvoj polovici ove godine, porezni prihodi u Federaciji BiH povećani su za 13,3%, dok su u Republici Srpskoj porasli za 7%.

Od siječnja do lipnja 2025. godine, u Republici Srpskoj prikupljeno je ukupno 2,18 milijardi konvertibilnih maraka poreza, dok su prihodi od izravnih poreza iznosili 553,2 milijuna KM, što predstavlja rast od 1,4% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Rekordni rezultati u Federaciji

Porezna uprava Federacije BiH prikupila je u istom razdoblju 4,46 milijardi KM. Rast prihoda prvenstveno je potaknut doprinosima za socijalno osiguranje – doprinosi za mirovinsko osiguranje iznosili su 1,72 milijarde KM, dok su doprinosi za zdravstveno osiguranje donijeli 1,22 milijarde KM. Uz to, prikupljeno je i 460,3 milijuna KM poreza na dohodak te 398,2 milijuna KM poreza na dobit.

Ovaj rast dolazi nakon rekordne 2024. godine, kada je Porezna uprava FBiH prikupila ukupno 7,95 milijardi KM, što je povećanje od 8,22% u odnosu na 2023.

Više aktivnih poslovnih subjekata

Broj poslovnih subjekata u Federaciji BiH također raste. Na dan 30. lipnja 2025. godine, bilo je aktivno 134.030 poslovnih subjekata i njihovih filijala, što je 3.855 više nego godinu ranije.

Najveći broj fiskalnih uređaja nalazi se u općini Centar Sarajevo, dok je najveći ukupan promet u lipnju 2025. zabilježen u općini Ilidža – gotovo 491 milijun KM.

HNŽ na četvrtom mjestu

Rast javnih prihoda zabilježen je u svim županijama Federacije BiH.

Sarajevski kanton prednjači s udjelom od 37% ukupnih javnih prihoda (1.648.460.787 KM). Slijedi Tuzlanski kanton sa 17% (764.682.996 KM), Zeničko-dobojski sa 13% (563.838.203 KM), te Hercegovačko-neretvanska županija s 496.753.186 KM.

Slijede Srednjobosanski (343.666.057 KM), Unsko-sanski (269.640.070 KM), Zapadnohercegovačka županija (189.211.978 KM), Hercegbosanska županija (86.334.226 KM) i Bosansko-podrinjski (51.627.899 KM). Posavska županija ostaje na začelju s 46.887.526 KM, što čini oko jedan posto ukupnih javnih prihoda.